Podgorica, (MINA) - ÄŒasopis Komuna, za prethodnih šest godina, izborio se da opstane na crnogorskoj medijskoj sceni i postao brend kada je riječ o njegovanju baštine, tradicije i običaja Crne Gore, ocijenio je direktor časopisa, Amer Ramusović. Dugogodišnji novinari i entuzijasti Ramusović, Minja Bojanić i Voislav Bulatović krajem 2011. godine započeli su izdavanje časopisa "Komuna" koji se tematski bavi crnogorskom baštinom koja nije imala u medijima mjesto koje je pripada. „Osnivanje jednog ovakvog časopisa, jedinstvenog u Crnoj Gori, okruženju, pa i šire, za cilj je imao prezentaciju i očuvanje svih segmenata prebogate baštine Crne Gore, i neprocjenjiva vrijednost crnogorskog nasljeđa“, kazao je Ramusović agenciji MINA. On je kazao da je cilj projekta bio i potreba za jačanje medijskog pluralizma, a istovremeno doprinos lokalnih štampanih medija razvoju kulturne baštine koji su praktično u okruženju ugašeni. „A na sreću poslednjih nekoliko godina u Crnoj Gori doživljavaju renesansu“. Poseban kuriozitet, kako je naveo Ramusović, predstavlja činjenica da je Komuna neprofitan i štampani medij koji se tematski značajno bavi svim aspektima crnogorskog naslijeđa, podstičući i afirmišući prvenstveno njegove neprocjenjive vrijednosti, valorizaciju, incirajući obnovu i zaštitu na području svih crnogorskih opština. Prema njegovim riječima, do sada odštampanih 24 broja časopisa pokazuje opravdanost ovog projekta, jer se ogleda i u prezentovanju, između ostalog, obimnog graditeljskog nasljeđa na čitavom području Crne Gore iz raznih epoha i civilizacijskih uticaja koje posjeduju sve lokalne uprave. „Za prethodnih šest godina časopis Komuna se izborio da opstane na medijskoj sceni Crne Gore i postao brend kada je riječ o njegovanju baštine, tradicije i običaja naše države, a ujedno postao prepoznatljiv u kulturnoj sferi za šta je dobio nepodijeljenu podršku od intelektulane i akademske javnosti sa svojim posebnim dizajnom i jedinstvenom koncepcijom“, kazao je Ramusović. On je istakao da je prošla godina bila najuspješnija od osnivanja časopisa i izašla iz okvira granica Crne Gore, o čemu govore uspješna predstavljanja u Luksemburgu, Zagrebu i Sarajevu u organizaciji crnogorskih iseljenika i Udruženja koja okupljaju crnogorsku dijasporu. Komuna je, kako je kazao, prepoznata po multikulturalnosti i eksponiranju tekstova iz istorije svih naroda koji žive u Crnoj Gore. Ramusović je kao direktor časopisa prošle godine dobio i priznanje od Udruženja sportskih novinara Crne Gore za razvoj sporta i sportskog novinarstva kao baštine. Jer baština, prema njegovim riječima, nije samo kultura, već i ostale oblasti koje u Komuni izbalansirano i s vremena na vrijeme plasiraju crnogorskoj i javnosti u okruženju, posredstvom časopisa koji se sve više traži izvan Crne Gore. „Tako će biti i u narednom periodu jer smo već dobili poziv da promociju Komune organizujemo i u Beogradu, u organizaciji Ambasade Crne Gore u Srbiji, i u Vrbasu i Lovćencu gdje će promociju organizovati Udruženje Crnogoraca Krstaš, jer veoma bitna nam je dijaspora i naši ljudi koji žive širom svijeta pa imamo zbog toga i redovnu rubriku o crnogorskoj dijaspori“, rekao je Ramusović. Ramusović je podsjetio na prestižnu godišnju nagradu koju Komuna dodjeljuje za očuvanje, promociju i valorizaciju kulturne baštine Crne Gore. ÄŒasopis u crno-bijeloj tehnici i na prigodnom formatu do sada je izlazio četiri puta godišnje i izbalansirano tematski tretirao kako pomenute oblasti, tako i sva područja od sjevera do juga Crne Gore. Ramusović je podsjetio da se radi o časopisu koji podsjeća na izdanja sa početka 20 vijeka, rustičnog je izgleda, karakterističnog dizajna u kome dominiraju vrijedne stare fotografije, a sve u cilju prezentovanja crnogorske baštine i vrijednosti i podsjećanja da mnogo toga vrijenog postoji na malom prostoru, a o kom se nije znalo. „Uz urednički uvodnik i angažovan tekst vezan za određeni segment crnogorske baštine, nastojimo da u svakom broju imamo seriozne tekstove vezane za crnogorsku istoriju i njenu tradiciju,zatim prostor ustupamo znalcima iz svih oblasti“, naveo je Ramusović. On je kazao da značajno mjesto u Komuni ima i oblast arhitekture, koja je, kako smatra, neopravdano zanemarena u većini časopisa. „Takođe, značajan dio prostora posvećujemo prilozima o tome kako je u pojedinim slučajevima uspješno zaštićena i obnovljena baština, te stavljena u funkciju kulture, turizma i ostalog“, dodao je Ramusović. Nezaobilazne u koncepciji časopisa su kritike i osvrti na tretiranje baštine u svim njenim segmentima. „A, pošto Crna Gora baštini i zavidno bogatu likovnu tradiciju, u ovoj rubrici povremeno predstavljamo savremene likovne stvaraoce i, praktično, nastojimo da svremena na vrijeme da to bude njihova „mala izložba“ na stranicama Komune“, rekao je Ramusović. U beletrisitčkom segmentu časopisa, prema njegovim riječima, podsjećali su na čuvene autore koji čine zavidnu literarnu baštinu i uvrstili i teme o narodnoj književnosti na crnogorskih prostorima, uz odlomke tradicionalnih pjesama. Takođe i bogata tradicija crnogorskog humora zavređuje u Komuni svoje mjesto, kroz podsjećanja i na legendarne humoriste. Ramusović je podsjetio da je Komuna prije dvije godine postala izdavač četiri vrijedne i neobične knjige „Fotomonografija Kosta Kilibarda“, „Recepti za ljubav“ kolumnistkinje Marije ÄŒolpa i „Korektura života“ Marije Matković, čiji sadržaj knjige čini oko 300 intervjua koja je objavila sa znamenitim i poznatim ličnostima iz različitih oblasti. Nedavno je izdata najnovija knjiga "Pjesmarica s mora i Grahovca“autora Momčila Milovića koja je satkana od dogodovština i anegdota iz grahovskog kraja. „Ponosni smo što smo u prošloj godini uspjeli da ukoričimo izdanja 21 broja Komune u veoma vrijednu knjigu koja svjedoči o kvalitetu projekta koji iz godine u godinu još više dobija na značaju“, rekao je Ramusović navodeći da Komuna postaje sve više prepoznatljiva kao lider u regionu kada je riječ o jedinstvenom časopisu za kulturnu baštinu. Ramusović je kazao da bi Komuna postala jedinstvena i prepoznatljiva i da bi opstala sve ove godine zasluge pripadaju Ministarstvu kulture koje je podržalo ovaj projekat. „Pomogle su nam i kolege iz svih crnogorskih i drugih medija kroz medijsko predstavljanje,a novinarska solidarnost i podrška pokazala se se upravo na primjeru ovog časopisa, jer su ovom projektu dali bezrezervnu podršku pa očekujemo da će to biti nastavljeno, što svakako predstavlja sada već očekivane rezulate ovog projekta“, istakao je Ramusović. Na taj način, navodi on, opravdaće dosadašnje rezultate i potvrditi uspjeh koji su postigli, kao i Nagradu za novinarski poduhvat godinekoju je Komuni dodijelilo Društvo crnogorskih novinara povodom. On je rekao da Komunu izučavaju studenti Instituta slavistike u Oslu i ukazao na obećanje inistarstva prosvjete da će se taj časopis, kroz fakultativni pilot projekat, izučavati u jednoj od crnogorskih osnovnih škola. „I za to ćemo se boriti svim snagama jer bi bilo od velikog značaja da se posebno i fakultativno izučava baština i tradicija Crne Gore“, istakao je Ramusović. On je saopštio da je za početak godine planirano potpisivanje Memoranduma o saradnji sa podgoričkom Gimnazijom „Slobodan škerović“ kako bi Komunini autori, s vremena na vrijeme, držali časove učenicima ove škole fakultativnu nastavu iz oblasti kulturne baštine. „Naša ambicija je bila, jeste i biće da multikulturalno biće Crne Gore bude karakter svih naših tragova koji jesu i nisu poznati ovdašnjem opusu i na prirodan način postane valorizovan u našim sjećanjima“, poručio je Ramusović. Govoreći o očekivanim rezulatima ovog projekta, Ramusović je kazao da se nadaju da će Komuna biti crnogorska agora i „zbir različitih glasova sjećanja o nama, o našim tragovima, o našoj prošlosti zarad nekih novih čitača, tumača koji će znati da čitaju i Komunu i svekoliko naše nasljeđe“. „Nastojimo da kulturnu baštinu ovog podneblja valorizujemo na pravi način, ali i da ukažemo na ono što nije dobro, kada je u pitanju njeno zapostavljanje“, naglasio je Ramusović. Kako je rekao, nadaju se da će nastaviti sa kontinuitetom štampanja brojeva kvartalno kako je to i do sada bilo u toku jedne godine, i možda sa nešto većim tiražom. „Jer je očigledno da su sve veći zahtjevi brojnih naših čitalaca ne samo u Crnoj Gori nego i brojne dijaspore“, zaključio je Ramusović. (kraj) nim/isf