Podgorica, (MINA) – Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) negirala je danas da su nevladine organizacije (NVO) najavile i planirale paralelnu javnu raspravu o Nacrtu prostornog plana. Savjetnik u Ministarstvu za ekonomski razvoj Zoja Spahiæ Kustudiæ kazala je juèe da “i pored najave NVO da æe organizovati paralelne javne rasprave, one nijesu to uèinile, nego je MANS, preko mejling liste, pozvao sve zainteresovane da uèestvuju na javnim raspravama koje organizuje Ministarstvo«. “Ni MANS, a ni druge nevladine organizacije, nijesu planirale da organizuju rasprave o Nacrtu prostornog plana, jer je nemoguæe da se za mjesec organizuje kvalitetna i ozbiljna rasprava o tako važnom i obimnom dokumentu”, navodi se u saopštenju MANS-a dostavljenom agenciji MNA. Izvršni direktor te organizacije Vanja Æaloviæ kazala je da je “izjava da su NVO odustale od organizovanja paralelnih javnih rasprava o Nacrtu prostornog plana apsolutna neistina i oèigledna manipulacija Ministarstva za ekonomski razvoj”. “Pošto veæina graðana za mjesec tako obiman dokument ne može valjano ni proèitati, a od njih se oèekuje da daju konkretne komentare na jednodnevnim opštinskim raspravama, radimo upravo ono što smo najavili – pokušavamo da informišemo graðane o problemima u Nacrtu i pozivamo ih da na te probleme ukažu”, pojasnila je ona. Æaloviæ je ocijenila da tvrdnje Ministarstva da graðani koji nijesu ni proèitali Plan ipak daju komentare na njega “potvrðuje ono na šta je MANS ranije upozorio – da poziv ministra ekonomije graðanima za ukljuèenje u javne rasprave predstavlja obièno licemjerje, jer je tako obiman dokument nemoguæe proèitati za tako kratko vrijeme". “Tekst Nacrta ima 208 strana, a sektorske studije na osnovu kojih je raðen oko 1.6 hiljada, što je ukupno više od 1,84 hiljade stranica, pa vjerujemo da ih ni u Ministarstvu i Vladi nijesu proèitali. Da jesu, ne bi se moglo dogoditi da se u jednom dijelu dokumenta prostor štiti, a u drugom potapa ili betonira”, kazala je ona. Prema njenim rijeèima, ne mora svaki graðanin da proèita kompletan dokument da bi izrazio svoje neslaganje sa smanjenjem stanovništva na sjeveru za 15 odsto izgradnjom hidroelektrana na Tari i Moraèi, i raseljavanjem stanovništva koje živi u podruèjima u kojima su planirane akumulacije. “Ne moraju graðani da proèitaju sektorsku studiju o energetici da bi znali da je najveæi potrošaè struje Kombinat aluminijuma, da se zbog njega struja uvozi i da se prostornim planom planira potapanje crnogorskih kanjona kako bi pojedinci sticali ogromne profite od izvoza i prodaje struje graðanima”, smatra Æaloviæ. Ona je kazala da ne moraju primorci biti savršeno informisani o detaljima iz Prostornog plana, ali znaju da je primorje u visoko riziènoj zoni od pojave zemljotresa, i zato se protive da se u veæ prenatrpanoj Budvi u kojoj fali i vode i struje, izgradi još deset hiljada kreveta. “Ne moraju graðani da budu eksperti da bi shvatili da samo pojedinci imaju liènu, profitnu korist od planskih rješenja, i da zbog toga budu protiv uništavanja kulturnog nasljeða u Kotoru, betoniranja Velike plaže i Ade Bojane”, navela je Æaloviæ. Ona je podsjetila da Javna rasprava o Nacrtu traje samo mjesec, iako je premijer Željko Šturanoviæ, na sastanku Savjeta za održivi razvoj, obeæao da æe trajati “makar dva mjeseca”. “Pozivanje na to da je za javnu raspravu, starim Zakonom po kome se radi Prostorni plan, propisan rok od mjesec, predstavlja krajnje neozbiljan pokušaj da se opravda oèigledna namjera da se kroz taj dokument provuku interesi moænih investitora i da se rasprava svede na farsu”, smatra Æaloviæ. Prema njenim rijeèima, krajnje je “degutantno tvrditi da ova javna rasprava treba da predstavlja model sve buduæe”. “Javna rasprava o Strategiji za smanjenje siromaštva ili Nacionalnoj strategiji održivog razvoja trajale su po nekoliko mjeseci. NVO sektor je bio ukljuèen od poèetka, a graðani su imali priliku da u više faza daju svoje mišljenje kako bi ti dokumenti najbolje odgovarali njihovim stvarnim potrebama”, podsjetila je ona. Æaloviæ je dodala je Nacrt prostornog plana u suprotnosti sa oba dokumenta, iako ih je sve usvojila Vlada. “Rasprava o Nacrtu traje samo mjesec, NVO sektor je iskljuèen iz procesa, opštinske javne rasprave traju po nekoliko sati, a Ministarstvo za ekonomski razvoj pokušava objasniti da se demokratiènost procesa postiže otvaranjem veb prezentacije - u zemlji u kojoj internet koristi svega oko deset odsto stanovništva, uglavnom mlaðeg uzrasta”, pojasnila je ona. Æaloviæ je kazala da je “oèigledno da Ministarstvo zauzima navodno neutralan položaj, kako ne bi moralo da odgovori na kljuèna pitanja graðana, dok suštinski pokušava fingirati javnu raspravu i provuæi rješenja iz Nacrta”. “Zato æemo nastaviti sa naporima da što više graðana informišemo o problematiènim rješenjima u tom dokumentu i pozovemo ih da na njih ukažu, jer su oni ti koji imaju pravo da planiraju buduænost svoje države, a ne interesni lobiji koji žele da za sebe izvuku što više profita”, zakljuèila je ona. (kraj) gop/del