Podgorica, (MINA) - Direktor Narodnog muzeja Petar Æukoviæ apelovao je danas na Vladu Crne Gore da još jednom razmotri odluku o transformaciji te institucije u Javnu ustanovu Centar Njegoš. On je saopštio da su u pismu upuæenom odlazeæem crnogorskom premijeru Milu Ðukanoviæu i mandataru Željku Šturanoviæu, sadržane žalbe na elaborat na osnovu kojeg je Vlada donijela odluku o osnivanju Javne ustanove Centar Njegoš. „Kljuèno je pitanje ko su autori elaborata, ko su ljudi, sa stanovišta muzeologije koji su ga saèinili, ekonomisti koji su izraèunali da je jeftinije za državu da ima dvije administracije a ne jednu“, rekao je Æukoviæ na konferenciji za novinare. On je rekao da se o sudbini najznaèajnijih institucija kulture odluèuje bez prisustva javnosti, po tehnokratskim i privatnim kružocima, ocjenjujuæi da to znaèi da Crna Gora samo simulira približavanje kulturnom i demokratskom svijetu. Æukoviæ je naveo da postoji retrogradna svijest u državnim organima, koja usred reformskih odnosa, kojim država pokušava da se legitimiše kao demokratska, dozvoljava da se o sudbini kulture odluèuje van propisanih procedura. "Ideja o izdvajanju Njegoševog muzeja i rodne kuæe, nastala je izvan muzeologije i profesije, a poniženje je i za radnike Narodnog muzeja i za državu", ocijenio je Æukoviæ. Optužba ministarke za kulturu Vesne Kilibarde da se muzej ne bavi izradom bibliografija, Æukoviæ je nazvao šalom. „Jedino što ne možemo prihvatiti kao šalu je nazakoniti pokušaj rasturanja Narodnog muzeja kao profitabilne i svrsishodne institucije na Cetinju, gradu u kom je ugašeno više od šest hiljada radnih mjesta“, dodao je on. Æukoviæ je kazao da se postojeæi institucionalni okvir Narodnog muzeja može iskoristiti za eventualne inovacije, a da iz te institucije nikad nijesu negirali potrebu da se kadrovski i programski osnaže, "za šta je potreban novac". ”Jedini doprinos Ministarstva kulture u posljednjem mandatu sastojao se u blokiranju naših institucija, kao što je nepriznavanje novih metoda dokumentovanja, veæ vraæanje na prastari, neefikasni papirološki model”, istakao je Æukoviæ. On je predložio da se organizuje struèna rasprava i ako je to potrebno, pozovu ljudi sa strane, ugledni muzeolozi, kako bi pomogli rješenje spora. ”Ako je za državu kao argument ubjedljiviji friziran izvještaj, bez struènih i logièkih garancija, ako su na djelu interesi pojedinca, izigrane procedure, poluistine i neistine, onda se radi o problemu koji nema veze sa kulturnom politikom, veæ sa neèim mnogo dubljim”, zakljuèio je Æukoviæ. (kraj) mnm/tmi