Podgorica, (MINA) – Apelacioni sud primjenjuje neke rezone koji su potpuno nepoznati domaæoj sudskoj praksi, i koji su za Tužilaštvo neprihvatljivi, ocijenila je vrhovni državni tužilac Ranka Èarapiæ. Apelacioni sud ukinuo je prvostepenu osuðujuæu presudu u sluèaja Zavala, pa æe se Draganu Maroviæu, Rajku Kuljaèi, Ðorðu Pinjatiæu i ostalim optuženim ponovo suditi. U obrazloženju rješenja Apelacionog suda navodi se, izmeðu ostalog, da je „prvostepena presuda nerazumljiva, jer se ne zna koji je zakon primijenjen”. Èarapiæ je u emisiji Živa istina na Atlas televiziji kazala da ne razumije razloge za odluke Apelacionog suda, i da se ne slaže sa njegovim ocjenama. „Mislim da Apelacioni sud apsolutno primjenjuje neke rezone koji su potpuno nepoznati u našoj sudskoj praksi, i koji su za nas i za mene neprihvatljivi“, kazala je ona navodeæi kao primjere i sluèajeve Bukovica i Šariæ. Osim toga, kako je navela, rezoni Apelacionog suda su i nedosljedni. „Postaje zaista problem kako reagovati na odluke Suda, tako da smo se opredijelili da kao prilog godišnjem Izvještaju o radu, koji smo veæ uputili parlamentu, obradimo te sluèajeve i iznesemo svoj stav“, kazala je Èarapiæ. Ona je dodala da vjeruje da je Zavala „posljednja kap“, i da je došao trenutak da neko reaguje i da se vidi u èemu je i gdje je problem. Èarapiæ smatra da je sudija Višeg suda Valentina Pavlièiæ struèno i profesionalno odradila posao u sluèaju Zavala. "Mislim da je Pavlièiæ zaista radila u tom predmetu vrlo profesionalno, i oduprla se brojnim pritiscima i opstrukcijama koje smo osjetili u sluèaju Zavala“, navela je Èarapiæ. Prema njenim rijeèima, opstrukcija je bilo od samih osumnjièenih, okrivljenih i branilaca, kao i od svjedoka koji su „dolazili vrlo pripremljeni na saslušanja“. „Pripremljeni u smislu da slijede odbranu okrivljenih, a ne da svjedoèe po pravilima. Odbrana radi svoj posao, pripremala je svjedoke, to je posljedica onoga što su se svi okrivljeni branili”, kazala je Èarapiæ. Ona je naglasila da u tom postupku nije bilo politièkih pritisaka, ali jeste odreðenih opstrukcija. “Ni pritvor nije eliminisao tu vrstu opstrukcija, ali kada se došlo na slobodu. Nije bilo politièkih pritisaka", tvrdi Èarapiæ. Ona je kazala da je u sluèaju Šariæ greška pripisana Tužilaštvu, i da je tu „apsolutno po srijedi akademizam, kojem nema mjesta". Sud je, kako je navela, morao da uðe u suštinu optužbe, i da vidi da li èinjenice i dokazi zaista opravdavaju postojanje optužbe za krivièno djelo. „Bojim se da je sud pobjegao od tereta odluke u tom predmetu. Reæi da nema dokaza za Šariæa – treba preuzeti odgovornost za to i saopštiti javnosti da on nije izvršio krivièno djelo! Sud je izbjegao da ocjenjuje èinjenice i dokaze, samo je odmah prešao na pravnu ocjenu djela, i tu našao problem kojeg, zapravo, nije bilo“, kazala je Èarapiæ. Ona nije željela da kaže da li æe se na ponovo kandidovati za funkciju vrhovnog državnog tužioca, s obzirom na to da joj 10. aprila istièe mandat. „Biæu sasvim iskrena, moja odluka bi u dobroj mjeri mogla da zavisi od toga da li æe izbor novog tužioca biti vezan za novi ustav, ili æe se novi tužilac u novom mandatu birati po starom Ustavu“, kazala je Èarapiæ. Ona smatra da bi bilo dobro da se tužilaštvo "poštedi VD stanja". „Vjerujem da nijednoj instituciji ne prija takvo stanje, a Tužilaštvu ponajmanje. Zato bi bilo vrlo važno da se brzo uðe u proceduru imenovanja novog tužioca“, navela je Èarapiæ. Ona je kazala da na njenu odluku neæe uticati predstojeæe kontrolno saslušanje pred Odborom za antikorupciju, u vezi sa aferom Snimak. „Ja sam veæ prekaljeni uèesnik tih saslušanja, i znam kako to izgleda. Mislim da su ta saslušanja dobra, i da su meni i Tužilaštvu koristila. Ta vrsta susreta sa poslanicima doprinosi boljem razumijevanju“, smatra Èarapiæ. Prema njenim rijeèima, afera Snimak je prije svega politièka afera. „Naravno, kod nas ništa ne može ostati u politici, a da se ne poveže najmanje sa tužilaštvom i pravosuðem“. Komentarišuæi ocjene da je prebrzo reagovala na tu aferu, Èarapiæ je kazala da je reagovala taèno nakon onoliko vremena koliko joj je bilo potrebno da presluša snimak. Na pitanje da li je za njenu ocjenu bilo odluèujuæe to što na snimku nije bilo neèega što bi predstavljalo verbalni delikt, ona je odgovorila potvrdno. „Mi možemo ponovo da preslušamo snimak, ali to neæe ništa promijeniti. Za krivièno djelo treba radnja“, pojasnila je Èarapiæ. Ona je naglasila da je Tužilaštvo, nezavisno od afere snimak, tokom prošle godine formiralo više od 30 predmeta „provjeravajuæi sumnje svih moguæih vrsta iznesenih u medijima“. „A mi znamo kako mediji izvještavaju i koji je nivo tih tekstova“, dodala je Èarapiæ. Tužilaštvo je, kako je navela, spremno da to radi i ubuduæe, ukoliko neko smatra da je njegovo pravo povrijeðeno i da je diskriminisan. Komentarišuæi ocjene Graðanske alijanse da afera Snimak pokazuje da su poèinjena najmanje tri krivièna djela, Èarapiæ je kazala da tu nema ništa sporno, ako postoji dokaz za postojanje tih djela. “U uslovima nezaposlenosti koja je problem u Crnoj Gori vjerovati da bi neko tolerisao da bude diskriminisan, a da to ne prijavi tužiocu, to nije vjerovatno”, smatra Èarapiæ Ona je kazala da, u sluèaju Telekom, Tužilaštvo radi na realizaciji zakljuèaka Odbora za antikorupciju, i da se „intenzivno prikuplja i provjerava se sve što se može provjeriti“. „Mi moramo imati vrlo jasne dokaze da je neko izvršio krivièno djelo, da bi se pokrenuo postupak“, kazala je Èarapiæ. Ona je rekla da vjeruje da je onim što su ona i Tužilaštvo uradili u proteklih pet godina zaslužila još jedan mandat, i da Tužilaštvu treba priznati otvarene rezultate. „Mislim da smo primjenom novog Zakonika o kriviènom postupku, sposobnošæu da za kratko vrijeme postignemo rezultate koje smo postigli, pokazali da smo institucija koja je zrela da se nosi sa iskušenjima koja je reforma donijela“, navela je Èarapiæ. Ona je kao konkretne rezultate Tužilaštva navela one u sluèajevima Zavala, Šariæ i Kaliæ. Èarapiæ je kazala da je Tužilaštvo tek prije mjesec-dva, dobilo takozvanu Bijelu knjigu, koja sadrži spisak kriminalnih grupa u Crnoj Gori. “Nijesmo je tražili, nego su nam je poslali, jer nijesmo znali za nju”, kazala je Èarapiæ. Na pitanje da li je to normalno, s obzirom da je knjiga napisana još u vrijeme kad je Veselin Veljoviæ bio na èelu Uprave policije, Èarapiæ je kazala da nije. “Naravno da to nije normalno, jer treba da postoji razmjena te vrste informacija, ako veæ postoji jedan takav spisak kriminalnih grupa koje djeluju na podruèju Crne Gore i sastav tih grupa”, rekla je Èarapiæ. Ona je dodala da je Tužilaštvo detaljno istražilo spisak i sastav kriminalnih grupa u Baru, ali i tužilaštva u tom gradu i Višeg tužilaštva „s obzirom na nadležnost na pripadnike i voðe tih kriminalnih grupa“. (kraj) gop