Podgorica, (MINA) – Nacionalni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima Vladimir Èejoviæ izjavio je danas da su imena visokih državnih funkcionera koji se pominju u aferi trgovine ljudima nebitna. »Imena tih ljudi i njihove funkcije su potpuno nebitne i nevažne. Smatram da su pred zakonom i Ustavom svi jednaki«, rekao je Èejoviæ u intervjuu agenciji MINA. On je kazao da je trgovina ljudima novo krivièno djelo u Kriviènom zakonu Crne Gore. »U izmjenama i dopunama Kriviènog zakona Crne Gore trgovina ljudima kao krivièno djelo, pojavljuje se od poèetka jula ove godine. U tom dijelu zakona, u potpunosti smo izašli u susret zahtjevima Meðunarodne zajednice i onim što je traženo akcionim planom Pakta stabilnosti, i našim nacionalnim planom«, objasnio je Èejoviæ. On je dodao se prije jula ove godine nije moglo analizirati postoji li u Crnoj Gori trgovina ljudima u smislu kriviènog djela. MINA: U kojoj mjeri je u Crnoj Gori raširena trgovina ljudima i seks trafiking? ÈEJOVIÆ: Prije promjena u Kriviènom zakonu ta djela su tretirana kao krivièno djelo podvoðenja na prostituciju i krivièno djelo nezakonit prelazak državne granice. Ako imamo u vidu, ova dva krivièna djela i procesuiranje predmeta pred sudom, kako od strane policije, tako i od strane suda, možemo reæi da je ovaj problem prisutan u Crnoj Gori u zadnjih desetak godina. Putem otkaza boravka od 1993. godina, preko hiljadu žena deportovano je iz Crne Gore. Pitanje se otvara, kada Pakt stabilnosti poèinje da vodi raèuna o tom problemu, nakon deklaracije iz Palerma decembra 2000. godine. MINA: Da li je moguæe da se lanac organizovanog kriminala, trgovine ljudima tek sada otkriva? ÈEJOVIÆ: To je velika zasluga projekta na kojem su radili Projektni odbor, i Meðunarodna zajednica, kao i dobro uspostavljena harmonizacija odnosa nevladinog sektora, Vlade i meðunarodnih organizacija. Veliku pomoæ pruža nevladin sektor, odnosno dvije nevladine organizacije koje se nalaze kao partneri i èlanovi Projektnog odbora. U posljednje vrijeme preko 70 informacija koje se tièu trgovine ljudima, javljeno je telefonom Crnogorskom ženskom lobiju. Ljudi koji jave takve informacije rade za dobro graðana Crne Gore. MINA: Kako komentarišete informacije da su i neki predstavnici policije umješani u trgovinu ljudima i ženama. ÈEJOVIÆ: Bez velike pomoæi specijalnih policijskih timova koji su obuèeni za borbu protiv trgovine ljudima, i bez potpune saglasnosti ministra unutrašnjih poslova, ne bi se moglo ništa uraditi. Smatram da je ministar unutrašnjih poslova u potpunosti shvatio poruke èitavog svijeta u dijelu borbe protiv organizovanog kriminala, posebno poruke londonske konferencije. Sve ovo što se dešava posljedica je pritiska Meðunarodne zajednice, ne samo prema Crnoj Gori, nego prema èitavom regionu u borbi protiv ovog ili sliènih oblika teških kriviènih djela. U toku je policijska obrada kompletnog predmeta i kako æe se to završiti znaju u policiji. Zamolio bih sve ljude koji ukazuju prstom da i u policiji ima onih koji se bave trgovinom ljudima da kažu njihova imena. Neka otkriju ko su ti ljudi koji su korumpirani u lancu organizovanog kriminala i koji se bave trgovinom ljudima, pa æe svaki predmet biti procesuiran. MINA: Šta æe se dešavati s djevojkama koje se nalaze u Sigurnoj ženskoj kuæi? ÈEJOVIÆ: Nije dobro da iko u Crnoj Gori, osim specijalnog policijskog tima, volonterki Sigurne ženske kuæe, tužioca i sudije zna o kome se radi. Identitet žrtve trgovine ljudima bi morao da bude potpuno nepoznat široj javnosti, baš zbog toga što se radi o žrtvi trgovine ljudima. Apelujem na novinare, da pokušaju taj dio informacije zadrže za sebe. Objavljivanjem imena i prezimena, adrese, mjesta odakle potièe, istog trenutka je nacrtana, na njenom grudnom košu, metu za odstrel. Mora se znati da su te osobe iz lanca organizovanog kriminala. Ljudi koji dovode te žene u Crnu Goru obaviješteni su da je ona ovdje dala izjavu policiji i da su na osnovu toga predmeti procesuirani. Njen povratak u zemlju porijekla biæe vrlo težak i nebezbjedan. Svim žrtvama trafikinga je ukazana puna medicinska, psihijatrijska i svaka druga pomoæ u skloništu. One imaju pravo da ostanu u skloništu za žrtve tri mjeseca. Ako su iz inostranstva, nakon toga se uz pomoæ Meðunarodne organizacije za sigurnost, vraæa se u zemlju porijekla. U Tirani æe ovog mjeseca biti potpisan posebni memorandum kojim æe se vlade zemalja regiona obavezati da žrtvama trgovine ljudima produže boravak u zemljama gdje su se našle do šest mjeseci. MINA: Koliko je ljudi u Crnoj Gori uhapšeno zbog seks trafikinga ili trgovine ljudima? ÈEJOVIÆ: U konkretnom sluèaju, policija je lišila slobode èetvoro ljudi. Za sada je tužilaštvo procesuiralo sluèaj dva lica. U toku je postupak utvrðivanja, da li æe se podiæi zahtjevi za sprovoðenje istrage ili ne, protiv još dva lica. MINA: Postoji li moguænost da je u konkretnom sluèaju, koji je uzburkao crnogorsku javnost, rijeè o žrtvovanju manje krivih da bi najodgovorniji u trgovini ljudima bili pošteðeni? ÈEJOVIÆ: Nijesam politièar i neæu da donosim takve zakljuèke. Smatram da ovaj sluèaj ne treba politizovati i ne treba tražiti teoriju zavjere. Ovaj sluèaj treba prepustiti institucijama sistema, koje treba da ga riješe na zakonit naèin i onako kako je predviðeno nacionalnim programom borbe protiv trgovine ljudima. MINA: Da li mislite da bi se legalizacijom prostitucije mogla suzbiti trgovina ženama? ÈEJOVIÆ: To je pitanje koje bi trebalo postaviti na mnogo širem nivou, i ukljuèiti sve sektore društva. Mislim da treba legalizovati prostituciju, zbog toga što je Crna Gora tranzitna, luèka i turistièka zemlja. Potpuno je jasno da je danas, preko 20 miliona ljudi bolesno ili ima virus side. Mislim da bi se putem legalizacije prostitucije i potencijalne prostitutke i klijenti štitili. (kraj)sim/isf