Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Porodica Zuber-Gregoviæ, èija je oduzeta imovina procijenjena na 10,3 miliona EUR, spremna je na dogovor sa Vladom i èeka parcijalno rješavanje tog najveæeg neriješenog sluèaja restitucije u Crnoj Gori. Predstavnik porodice Zuber Gregoviæ, Ambra Declich, koja je unuka pokojnog brodovlasnika i bankara Lala Zubera kazala je da traže naèin da u skladu sa Zakonom o restituciji budu kompenzovani za tu imovinu. »Porodica Zuber je spremna na dogovor sa Vladom i svjesna je da je ta stvarna vrijednost imovine previše za budžet«, rekla je Declich na konferenciji za novinare. Ona je navela da je nakon njihove posljednje konferencije, održane prije tri godine, Ministarstvo finansija naruèilo procjenu vrijednosti kompanija porodice Zuber-Gregoviæ, koja je raðena po Zakonu o restituciji iz 2007. godine. »Procjena je iz marta 2012. godine da imovina vrijedi 10,3 miliona EUR. Na osnovu toga naši advokati su napravili zvanièni predlog za neke pregovore sa državom, ali nam nije odgovoreno. Èekamo odgovor od juna 2012, jer bez toga se ne možemo žaliti Strazburu«, objasnila je Declich. Imovina porodici Zuber-Gregoviæ oduzeta je u periodu od 1948. do 1958. godine, a po obimu i vrijednosti najveæa je u Crnoj Gori u odnosu na ostale zahtjeve koji su bivši vlasnici pokrenuli pred nadležnim komisijama. Nasljednici Lala Zubera i Anastasije Gregoviæ, sin Ivan Zuber i kæerke Dijana Declich, koja je italijanska državljanka i Lidija Ranganath, državljanka Sjedinjenih Amerièkih Država (SAD) kod nadležnih opštinskih, a kasnije i regionalnih, komisija vode postupke za povraæaj i obešteæenje oduzetih imovinskih prava još od 2004. godine. Declich je navela da pozdravljaju restituciju i žele da se taj problem riješi, ali traže i pravdu i poštovanje privatnog vlasništva. »Postoji više naèina, prema Zakonu, a odnose se na kompenzaciju drugom imovinom države, akcijama ili obveznicama«, kazala je Declich. Crna Gora je, kako je podsjetila, usvojila 2004. godine Zakon o restituciji, kada je porodica podnijela zahtjev i preduzela sve birokratske korake. »Dobili smo parcijalno rješenje u Kotoru, a rijeè je o terenima u Škaljarima i Vili Kameliji koja je bila sjedište Zetske plovidbe, ali ono nije sprovedeno«, dodala je Declich. Vlada je 2007. godine donijela novi Zakon o restituciji, kada su se uslovi nadoknada znaèajno promijenili u odnosu na prethodni zakon. On ne tretira, u smislu kompenzacije, vrijednost kompanija, a veæina izgubljene imovine je, kako je oblasnila Declich, bila povezana sa kompanijama. »Sve ovo vrijeme posjeæujemo komisije, radimo procjene imovine, ali proces je veoma spor. Neki ljudi su imali puno sreæe i kompenzovani su, ali mi nijesmo meðu njima. Shvatam da postoji ogranièenje u budžetu, ali poštujemo zakon i vjerujemo da postoji na naèini na koji bi se porodica mogla kompenzovati«, ocijenila je Declich. Lale Zuber je roðen na Cetinju, a u SAD-u je živio 20 godina, gdje se bavio transportom voæa iz centralne u sjevernu Ameriku. »Vratio se u Crnu Goru 1920. godine, donio sav svoj kapital i na taj naèin zapoèeo ponovnu izgradnju crnogorske ekonomije. Bavio se transportom, saobraæajem, povezao luke u Kotoru, Baru, Herceg Novom, Petrovcu i Rijeci Crnojeviæa i Virpazaru i osnovao prvu kompaniju koja se bavila brodskim transportom u Crnoj Gori«, precizirala je Declich. Kompanija, u koju je bilo zaposleno 500 ljudi, imala je 37 brodova koji su povezivali Crnu Goru sa Turskom, Italijom, a postojala je linija i za SAD. Zuber je posjedovao imovinu na Cetinju, u Kotoru, Budvi, Petrovcu i Ulcinju. Nakon Drugog svjetskog rata sva imovina je nacionalizovana i oduzeta, kao i neke nekretnine poput privatne kuæe u Petrovcu. (kraj) sam/bvm