Beograd, (MINA) – Preko 25 odsto graðana Crne Gore protivi se izruèivanju državljana Srbije i Crne Gore Haškom tribunalu, makar to znaèilo i ponovno uvoðenje sankcija, pokazuju rezultati istraživanja beogradskog Instituta društvenih nauka. Rezultati istraživanja, sprovedenog tokom decembra na uzorku od hiljadu graðana Crne Gore i dvije hiljade graðana Srbije, pokazali su da je procenat stanovnika koji su protiv izruèenja haških optuženika veæi u Srbiji, gdje iznosi blizu 29 odsto. Sa druge strane 37 odsto graðana Crne Gore isporuèilo bi optužene graðane Srbije i Crne Gore Meðunarodnom tribunalu, dok bi u Srbiji to uèinilo 35 od 100 stanovnika. Istraživanje je pokazalo da se blizu 43 odsto graðana Crne Gore zalaže za neposredne izbore za parlament državne zajednice, dok je svega 8,4 odsto graðana za posredno izjašnjavanje. Svaki èetvrti stanovnik Crne Gore prihvatio bi bilo koje rješenje koje dogovore predstavnici dvije države. Prema rezultatima istraživanja, 41 odsto graðana Crne Gore i 35 odsto graðana Srbije smatraju da izbore za parlament državne zajednice treba srpovesti u roku koji je predviðen Ustavnom poveljom. Po èetvrtina graðana obje republike mišljenja je da izbore treba odložiti do okonèanja referenduma, dok je najveæi broj stanovništva i jedne i druge republike - 35 odsto u Crnoj Gori i 40 odsto u Srbiji neodluèan po tom pitanju. Tek svaki dvadeseti stanovnik Crne Gore, odnosno trideseti graðanin u Srbiji ocijenili su da su odnosi Srbije i Crne Gore veoma dobri. Uglavnom dobrim ih je ocijenilo šest odsto graðanstva Crne Gore i gotovo sedam odsto stanovnika Srbije. Gotovo identièan procenat stanovništva obje države, po nešto više od 46 odsto, ocijenilo je da su odnosi izmeðu Srbije i Crne Gore uglavnom ili veoma loši. Sa druge strane, svaki drugi stanovnik Crne Gore kao i Srbije želi lièno opstanak državne zajednice, dok bi po 30 odsto graðana i jedne i druge države željelo da do razlaza doðe. Po petina graðana nema mišljenje po tom pitanju. Generalni sekretar Evropskog pokreta u Srbiji Danijel Pantiæ, organizacije koja je uèestvovala u istraživanju, kazao je da ti podaci govore o èinjenici da su graðani obje republike zamoreni konstitutivnim pitanjima. "Neriješeni status u državnoj zajednici traje veæ predugo i prioriteri graðana su okrenuti na njihov standard", kazao je Pantiæ za agenciju MINA. Istraživanje je pokazalo i da 31 odsto stanovnika Crne Gore i 32 odsto graðana Srbije smatra da je najbolje rješenje za buduænost Srbije i Crne Gore potpuna nezavisnost ili savez nezavisnih država, dok se 42 odsto u Crnoj Gori i 45 u Srbiji zalaže za unitarnu država ili sadašnji oblik državne zajednice. Pantiæ smatra da postoje naznake polarizacije u Crnoj Gori, objašnjavajuæi da bi održavanje referenduma polarizovalo društvo na dva razlièita tabora, što bi moglo da vodi u situaciju sa velikim potencijalima za konflikt. On je dodao da bi najbolje rješenje za Srbiju i Crnu Goru bilo da dvije države dogovore da državnu zajednicu pretvore u zajednicu suverenih država "kakva je de facto sada". "I Srbija je u oèima meðunarodne javnosti odgovorna za stabilnost u regionu i nikako ne bi smjela da dozvoli situacije koje mogu da podignu tenzije", smatra on. Istraživanje je pokazalo i da je apsolutno povjerenje u Evropsku uniju kao instituciju gaji 12,3 odsto graðana Crne Gore i 6,6 odsto stanovnika Srbije. U Uniju uglavnom vjeruje 47 odsto stanovnika Crne Gore i 39 odsto stanovnika Srbije, uglavnom u nju ne vjeruje 11 odsto u Crnoj gori i 16 odsto stanovnika Srbije, dok svaki deseti graðanin Crne Gore i gotovo jedna petina stanovništva Srbije uopšte nema povjerenja u Uniju. Pantiæ je kazao da ti podaci govore o èinjenici da graðani Srbije i Crne Gore nijesu dovoljno upoznati sa Evropskom Unijom. „Unija za njih simbolizuje bolji život, stabilnost i mir, ali graðani uglavnom ne znaju šta je Evropska unija, kao ni koje obaveze oèekuju državu ukoliko želi da postane njen èlan“, naveo je Pantiæ. (kraj) vos/mrd