Podgorica, (MINA) – Spolnopolitièki prioriteti Crne Gore su evroatlanske integracije, odnosno èlanstvo u Evropskoj uniji i NATO-u, i od njih nema bolje i realnije alternative, ocijenio je danas politièki direktor Ministarstva inostranih poslova (MIP) Vladimir Raduloviæ. On je, obrazlažuæi Nacrt spoljnopolitièkih prioriteta Crne Gore èlanovima skupštinskog Odbora za meðunarodne odnose i evropske integracije, kazao da su izazovi pred kojima se nalaze male države, poput Crne Gore, veoma kompleksni. “Zbog toga Crna Gora mora voditi aktivnu i koordiniranu spoljnu politiku, utemeljenu na demokratskim naèelima, ali ne manje i na realnostima svijeta koje dijeli sa drugima, politiku ozbiljnu i dgovornu i prema sebi i prema drugima”, ocijenio je Raduloviæ. Prema njegovim rijeèima, neophodna je vizija utemeljena na realnim osnovama i ambicioznim, ali dostižnim ciljema, kao i minimum društvenog konsenzusa o strateškim pravcima i proklamovanim ciljevima. “Potrebna je, naravno, i mobilizacija i koncentracija svih raspoloživih, a još ogranièenih resursa”, smatra Raduloviæ. On je kazao da bi “moralo biti jasno zašto su, prije svih drugih, spoljnopolitièki prioriteti i ciljevi sublimirani u sintagmi o evroatlanskim integracijama”. “Zato što je to najbolji okvir za razvoj sveukupnih reformi, za izgradnju demokratskog, prosperitetnog i ekonomski bogatog društva, za prilagoðavanje evropskim standardima, kao i stabilnost i bezbjednost bez kojih nema postizanja ostalih strateških društvenih ciljeva”, naveo je on. To je, kako je kazao Raduloviæ, važno i za unaprjeðenje bilateralnih odnosa sa èlanicama EU i NATO, za aktivnu i konstruktivnu ulogu u procesu regionalne saradnje, razvijanje dobrosusjedkih odnosa i promišljanje politike u regionalnom kontekstu. “To je vitalni interes Crne Gore, i o njemu, i pored legitimnih i podsticajnih razlika, postoji relativno širok društveni i politièki konsenzus”, rekao je on. Raduloviæ oèekuje da se prioriteti, utvrðeni u Nacrtu, neæe mijenjati “makar u decenijama pred nama”. On je dodao da æe se tek spoljnopolitièkom strategijom, u èijoj izradi æe uèestvovati veliki broj institucija i relevantnih liènosti detaljnije, temeljnije i sveobuhvatno utvrditi koordinate crnogorske spoljne politike “za godine i iskušenja koja su pred nama”. Predstavnici opozicije kritikovali su sadržaj dokumenta, prije svega njegovu sažetost, ocjenjujuæi da više lièi na “simpatièan izvod za medije”. Predstavnik Srpske liste Goran Daniloviæ kazao je da se iz Nacrta ne vidi da iza njega stoji detaljna analiza, jer je o svemu “ovlaš data po jedna reèenica”. On je podržao integracije u EU kao prioritet, ali je kazao da se u Nacrtu “ne postavlja pitanje administrativnih kapaciteta”. “Najtvrða i najsumnjivija formulacija u dokumentu je èlanstvo u NATO, gdje nema ni rijeèi da o tome treba da odluèe graðani na referendumu”, kazao je Daniloviæ. Prema njegovim rijeèima, nabrajanje zemalja sa kojima se žele razvijati dobri odnosi, moglo se uraditi i uz pomoæ geografskog atlasa, i treba posvetiti posebnu pažnju odnosima sa Italijom i Srbijom. Predstavnik Socijalistièke narodne partije Predrag Bulatoviæ kazao je da Nacrt “nije ni pokušao da naznaèi pitanje eventualnih promjena odnosa u regionu”. On je ocijenio i da je mreža diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore nerazvijena, i da tu postoje i kadrovski i tehnièki problemi. Bulatoviæ je kazao da “snažno podržava integraciju u EU”, ali je sporno da se o “èlanstvu u NATO govori kao o nespornom”. “Najmanje što treba, kada se govori o èlanstvu u NATO, je da se ono dobro raspravi. O njemu se ne može govoriti kao o kompenzaciji za èlanstvo u EU”, smatra on. Predsjednik Narodne stranke Predrag Popoviæ kazao je da se ta partija protivi èlanstvu u NATO i da nije taèno da je èlanstvo u Alijansi put ka èlanstvu u EU. Prema njegovim rijeèima, dovoljno je da Crna Gora bude èlanica Partnerstva za mir “i ništa dalje od toga”. “Iz ovog Nacrta teško je shvatiti šta su prioriteti, jer je sve pobrojano”, smatra Popoviæ. On je ocijenio da je najprirodnije da Crna Gora svoje prioritete usmjerava na odnose sa Srbijom, “kao našom najbržom vezom ka Evropi”, i da treba zauzeti jasan stav o pitanju njenog teritorijalnog intengriteta. Predstavnik Socijaldemokratske partije Borislav Banoviæ kazao je da “nije toliko bitan sadržaj Nacrta, koliko pristup i želja Vlade da èuje mišljenje èlanova Odbora, iako ona ima zeleno svijetlo da kreira spoljnu politiku”. “Bitno je da se o najvažnijim pravcima èuje mišljenje parlamenta i javnosti, jer je u Crnoj Gori, kao i u svim demokratskim zemljama, na djelu predstavnièka demokratija”, naveo je on. Banoviæ je kazao da u potpunosti podržava prioritete navedene u Nacrtu i da “odgovorna Vlada ne treba da se povodi svakim stavom iz anketa”. Ferhat Dinoša iz Demokratske unije Albanaca ocijenio je da je Nacrt pogodio ono što u narednom periodu treba da bude interes svih graðana Crne Gore. “DUA æe apsolutno doprinositi evropskim integracijama Crne Gore i èlanstvu u NATO savezu, tome da kao mala država bude u dobrim odnosima sa velikim silama, a naroèito æe podržati razvijanje dobrih odnosa sa susjedima”, poruèio je on. Dinoša smatra da, ako se prièa o spoljnopolitièkim prioritetima, prvo treba uspostaviti unutrašnje, a to je – poštovanje nezavisne države Crne Gore. “Bez tog prioriteta ne možemo biti ozbiljni prema spoljnopolitièkim”, kazao je on. On je pojasnio da pod tim podrazumijeva poštovanje iskazane volje na referendumu, kao i usvajanje Ustava dvotreæinskom veæinom u parlamentu. Dinoša je, komentarišuæi eventualne promjene u okruženju, kazao da Crnu Goru “ne treba optereæivati stvarima na koje nema direktni uticaj, i koje ne može promijeniti”. “Mislim da svi u Crnoj Gori treba da uložimo napor da ono što bude finanalni status Kosova, ako bude pozdravljen od meðunarodne zajednice, poštujemo. Ne treba da trèimo ispred rude, ali možemo da budemo ti koji æemo, kao politièki faktori, garantovati mir i stabilnost u Crnoj Gori”, rekao je on. Ministar inostranih poslova je, odgovarajuæi na primjedbe iznesena na raèun Nacrta kazao da to nije »zatvoren dokument, ali je esencija onoga što Vlada smatra prioritetima«. »Cilj dokumenta nije da zaokruži i do kraja definiše sve kratkoroène i dugoroène zadatke na spoljnopolitièkom planu«, naglasio je on. Prema njegovim rijeèima, ovo je prvi dokument Vlade nakon sticanja nezavisnosti o spoljnopolitièkim prioritetima Crne Gore, a u pripremi je sveobuhvatniji dokument – Strategija spoljne politike, »koja æe biti daleko ambicioznija«. »Otvoreno je niz pitanja, o bilaterali, integracijama, meðunarodnoj saradnji, a sugestije æe pomoæi da se ovaj dokument uoblièi i što prije uputu Vladi na usvajanje«, kazao je Roæen. On je naveo da èlanstvo u NATO i EU ne iskljuèuju jedno drugo, i da su to dva komplementarna procesa. »Pošli smo od faktièkog stanja da su sve nove èlanice EU mnogo ranije ušle u NATO, nego u Uniju«, kazao je on. On je negirao da je diplomatsko-konzularna mreža Crne Gore nerazvijena, i naglasio da Crna Gora nema ambicija da otvara brojna predstavništva. Komentarišuæi primjedbe na nedovoljno posveæivanje pažnje odnosima sa Srbijom u dokumentu, Roæen je kazao da su ti odnosi »daleko bolji nego što to izgleda u dnevnopolitièkim izvještajima«. On je kazao da pitanje statusa Kosova ne treba prejudicirati, i da je prioritet Crne Gore da obezbijedi unutrašnju stabilnost jer »samo takva može biti ravnopravan partner svima«. »Siguran sam, kakvo god rješenje da bude, da æe Crna Gora imati mudrosti da se odredi prema svim izatovima u regionu i šire«, zakljuèio je Roæen. (kraj) gop/del