Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Premijer Milo Ðukanoviæ selektivno citira djelove izvještaja meðunarodnih finansijskih institucija koji mu odgovaraju, a preæutkuje one koji oštro kritikuju razvojnu politiku Vlade, ocijenio je ekonomski analitièar i èlan Graðanskog pokreta, Dejan Mijoviæ. Mijoviæ navodi da, uz preliminarnu ocjenu eksperata Svjetske banke izvedenih iz analiza raðenih sredinom prošle godine da crnogorksa ekonomija može imati rast 3,4 odsto, Ðukanoviæ zaboravlja da napomene da su oni naglasili da je to izvodljivo samo pod uslovom da se realizuju predviðeni veliki razvojni projekti. “Veæ sada je, meðutim, jasno da se ti projekti zbog ogromnog kašnjenja, nesposobnosti vlasti i svaða u koaliciji neæe realizovati u ovoj godni i da od takvog rasta nema ništa. Ako još dodamo da te procjene nijesu uzele u obzir oèekivani ogroman pad prihoda od turizma zbog dešavanja u Rusiji i Ukrajini, ove godine se ne može oèekivati poboljšanje nezavidnog stanja u privredi”, kazao je Mijoviæ komentarišuæi izjave Ðukanoviæa u emisiji Odgovoran odgovor Radija Crne Gore. Ðukanoviæ je, izmeðu ostalog, ocijenio da su teze domaæih analitièara i oponenata o navodnom dužnièkom ropstu zbog gradnje autoputa èisto politikanstvo. Meðutim, kako kaže Mijoviæ, Ðukanoviæ ne navodi da na takav ishod upuæuju i nalazi nezavisnih meðunarodnih eksperata. Mijoviæ podsjeæa da eksperti Svjetske banke u izvještaju savjetuju Crnu Goru i sve zemlje regiona da investiraju u gradnju nove i obnovu postojeæe infrastrukture, ali samo ukoliko te investicije donose pozitivne efekte i ne ugrožavaju održivost javnog duga. Eksperti Svjetske banke to, kako je ocijenio, rade diplomatski uètivo i ne kažu o kojoj zemlji se radi, ali je sasvim jasno da ciljaju na crnogorsku vlast kada zakljuèuju da æe investicije u gradnju novih autoputeva odložiti realizaciju drugih ekonomski rentabilnijih projekata, a istovremeno usloviti rast javnog duga do zabrinjavajuæeg nivoa. “Gospodin Ðukanoviæ, istovremeno, ne kvalifikuje za politikanstvo to što su njegovi saradnici zbog neznanja ili loše namjere propustili da prilikom zakljuèivanja kineskog kredita Crnu Goru zaštite od kreditno-valutnog rizika koji poreske obveznike veæ sada koštaju dodatnih 105 miliona EUR”, naveo je Mijoviæ. Ðukanoviæ je kazao i da je vještaèka dilema da li se treba zadužiti za razvoj, jer Crnoj Gori to treba. “On, meðutim, propušta da informiše javnost da je Crna Gora od sticanja nezavisnosti 2006. godine èetvorostruko uveæala javni dug, ali nije upotrijebila ta sredstva za razvoj veæ za neproduktivnu potrošnju”, saopštio je Mijoviæ. Ðukanoviæ je naveo da je u ovom trenutku javni dug 58 odsto bruto domaæeg proizvoda (BDP) i da bi zbog autoputa taj dug mogao doæi do 60 ili 62 odsto, a tokom gradnje do 72 odsto BDP-a. Meðunarodni struènjaci su, meðutim, podsjeæa Mijoviæ, izveli raèunicu da on sada, bez autoputa premašuje nivo od 60 odsto. “Da su znali taènu cijenu koštanja autoputa i da je kineski kredit uzet u amerièkim dolarima, sigurno bi se složili sa domaæim analitièarima da æe javni dug nakon autoputa izjednaèiti sa BDP-om. Prema tome, ne stoji ocjena Ðukanoviæa da projekat parèeta autoputa Smokovac-Mateševo ne može dovesti u pitanje ekonomsku stabilnost države”, rekao je Mijoviæ. On smatra da bi bilo mnogo uputnije da premijer pažljivo sasluša nepristrasne meðunarodne eksperte, ako veæ ne vjeruje domaæim, da bi Vlada trebalo da se fokusira na mnogo pametnije, produktivne investicije koje ciljano podstièu ekonomski rast i ne ugrožavaju fiskalnu održivost države. “Ðukanoviæ prijeti da æe raskinuti ugovor sa A2A ako ne podrži razvojne projekte Vlade, aludirajuæi na gradnju drugog bloka Termoelektrane Pljevlja. Umjesto što prijeti, bilo bi mnogo svrsishodnije da ubijedi svoje partnere u raspoloživost komercijalno isplativih nalazišta rude uglja u Pljevljima i da ih uvjeri da Evropska unija neæe ubuduæe poveæavati veæ sada visoke cijene emisije ugljendioksida CO2 koje bi mogle ugroziti rentabilnost ulaganja u termoelektrane”, kazao je Mijoviæ. To mu, kako je dodao, neæe biti lako jer su studije koje je podržavala i Evropska unija, a koje vlast oèigledno krije od javnosti, ukazuju da su dosad istražene rezerve nedovoljne da opravdaju ulaganje u blok II. “S druge strane, rastuæa svijest o opasnom dejstvu klimatskih promjena navela je èelnike vodeæih evropskih zemalja da nedavno obeæaju da æe uskoro ponovo zaoštriti politiku u oblasti emisije štetnih gasova”, naveo je Mijoviæ. Prema njegovim rijeèima, Ðukanoviæ je pokazao i izvjesnu nervozu što mu pored navedenih, ne ide dobro ni sa turistièkim projektima na Kraljièinoj plaži i Svetom Stefanu, što mu koalicioni partneri iz Socijaldemokratske partije (SDP) prave biznis barijere. “Nadamo se da æe èelnici SDP-a imati kondicije da ovog puta ne saviju kièmu, jer se na osnovu svega dostupnog nameæe zakljuèak da se i ovdje radi o poslovima koji su, možda profitabilni za pojedince koje Ðukanoviæ naziva svojim prijateljima, ali i od vrlo sumnjive koristi za državu”, zakljuèio je Mijoviæ. (kraj) bvm