Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorski ekonomski sistem je u poreðenju sa srpskim, neuporedivo otvoreniji prema okruženju, jer privreda Crne Gore ne podrazumijeva visoke nivoe carinske zaštite ili protekcionizma u spoljno-trgovinskom režimu, tvrdi predsjednik Republike Milo Ðukanoviæ. Ove okolnosti, kako je rekao u intervjuu Televiziji Crne Gore, uticale su da Crna Gora i Srbija imaju potpuno razlièita rješenja u ekonomskim sistemima. “Suština problema izmeðu dvije Republike je u ekonomiji. U ekonomskom sistemu Srbije dominiraju industrijske i poljoprivredne djelatnosti, a u crnogorskom turizam i usluge”, izjavio je Ðukanoviæ. On smatra da æe se i Srbija vremenom uklapati u evropske standarde, jer bi, kako je rekao, bio zloèin prema njenoj ekonomiji danas tražiti da prihvati prosjeènu carinsku stopu od tri odsto koju ima Crna Gora. “Zloèin je i tražiti od Crne Gore da se vraæa korak unatrag, i umjesto liberalnog ustanovi protekcionistièki uvozni režim, niskih visoke carinske stope, umjesto eura dinar, a liberalizovane cijene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda zamijeni subvencioniranim”, ocijenio je Ðukanovoiæ. Prema njegovim rijeèima, to bi znaèilo deset koraka natrag u reformama, zbog èega od Srbije ne treba tražiti da podnosi žrtve, kao što ni ona to ne može oèekivati od Crne Gore. On misli da Crna Gora ima potpuno izvjesne dobre ekonomske perspektive, a potpisivanjem beogradskog Sporazuma fokusirana je pažnja na ekonomska i socijalna pitanja. “Mnogi eksperti smatraju da je za male ekonomije, kakvu ima Crna Gora, presudan geografski položaj, otvorenost države i izgraðenost efikasnih institucija. Geografski položaj Crne Gore je idealan, a puna otvorenost postoji u monetarnom i spoljno-trgovinskom sistemu gdje je 98 odsto uvoza liberalizovano”, kazao je Ðukanoviæ. Crna Gora, dodao je on, dobro postavlja svoja sistemska rješenja i stvara uslove za punu kompatibilnost sa razvijenim evropskim okruženjima. “U dogledno vrijeme doæi æemo do efikasnih državnih i tržišnih institucija koje æe omoguæiti Crnoj Gori, uz korišenje turistièkih, poljoprovrednih i drugih prirodnih potencijala, mnogo viši standard èak i za više od 700 hiljada stanovnika”, tvrdi Ðukanoviæ. (kraj) kmh/anf