Podgorica, (MINA) - Èelnici Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Ðukanoviæ i Svetozar Maroviæ su poraženi, a dešavanja u vezi sa dodjelom nagrada Internacionalne lige humanista (IHL) pokazala su i svu krhkost institucija sistema. To su danas, na konferenciji za novinare, ocijenili neki od crnogorskih intelektualaca, koji su bili potpisnici inicijative protiv dodjele nagrada za mir Ðukanoviæu i Maroviæu. Izvršna direktorka Centra za graðansko obrazovanje Daliborka Uljareviæ kazala je da Ðukanoviæu i Maroviæu nijesu dodijeljene prave nagrade, veæ izmišljene. »Jednostavnim uvidom u sajt ILH, može se vidjeti da nagrada koje su oni dobili nema u katalogu onih koje ta organizacija dodjeljuje«, rekla je Uljareviæ. Ona je podsjetila da niko od najavljenih devet bivših i sadašnjih predsjednika nije prisustvovao ceremoniji dodjele nagrada u Budvi, nije bilo nikog ni od predstavnika diplomatskog kora, a izostali su i brojni najavljeni uvaženi gosti iz regiona. »Ugledni èelnici ILH javno su se distancirali od ovih nominacija i izrazili oštar protest. Time je potpuno obesmišljena misija ILH, otvoren je proces ozbiljnog preispitivanja njenog daljeg djelovanja, a najavljene su i kadrovske promjene«, navela je Uljareviæ. Ona je kazala da je inicijativa crnogorskih intelektualaca pokazala da »i svemoæni mogu biti pobijeðeni, da još u Crnoj Gori ima graðanske hrabrosti, da graðasnka neposlušnost nije nestala i da kultura otpora ima smisla«. Osvræuæi se na reakcije DPS-a u vezi sa inicijativom intelektualaca, ona je kazala da su saopštenja te stranke najbolje oslikala atmosferu u kojoj živimo, demokratske kapacitete vladajuæe partije i njihov odnos prema neistomišljenicima. “Ovakav naèin ophoðenja i otvorenog poziva na linè je, nesumnjivo davno zaboravljena kategorija u društvima kojima stremimo, ali i jasna poruka iz Crne Gore koliko smo daleko od tih društava”, istakla je Uljareviæ. Ona je rekla da se nada da su Ðukanoviæ i Maroviæ iz svega izvukli pouke, “kao i da ubuduæe ni sebi ni nama neæe više prireðivati ove farse”. “Nadam se da su shvatili da mi nijesmo dio njihovog partijskog spektra, da uloga civilnog sektora jeste da se bori za društvo odgovornih graðana i da ima pravo na drugaèije mišljenje”, dodala je Uljareviæ. Novinar Dragoljub Vukoviæ rekao je da su potpisnici inicijative željeli da vrijednosni sud o neèemu iznesu javno, da postave pitanja i jasno se odrede prema onome što je bila bliža prošlost Crne Gore i aktivnost pojedinih politièkih liènosti u tom periodu. On je naveo da je to bila zanimljiva prièa za crnogorske i medije u regionu, navodeæi da su neki to dobro ispratili i iskoristili priliku da otvore prostor za javno suèeljavanje razlièitih stavova. »To, nažalost nije uradio onaj ko bi trebalo - javni servis, koji ni ovog puta nije demonstrirao želju da se emancipuje od onoga što je jedna politièka partija«, rekao je Vukoviæ, istièuæi da je dobro što je dio medija pokazao afinitet prema kritièkom procjenjivanju i suoèavanju sa nedavnom prošlošæu Crne Gore. Direktor Vijesti Željko Ivanoviæ takoðe je kritikovao Javni servis, istièuæi da je “porazno da Crna Gora ima najgori javni servis u region, odnosno partijsku televiziju iz 1990. godine”. Prema njegovim rijeèima, dovoljno je indikativno to kako se Javni servis ponio prema dogaðaju dodjele nagrada i reagovanja intektualaca, ocjenjujuæi da sve podsjeæa na 1990. godinu. “To nije pitanje uredništva, jer od njih nisam ništa oèekivao, veæ ljudi koji sjede u Savjetu. Javni servis je javno dobro i važno je kako funkcioniše. Neophodno je otvoriti pitanje javnog servisa, to je pitanje i za evropske institucije”, kazao je Ivanoviæ. Profesor Ilija Vujoševiæ rekao je da je u u Crnoj Gori prisutan problem da èelni ljudi države “žive u nekom svom svijetu i ne vide civilni sektor”. “Taj prostor doživljavaju i brane, ali nije dobro da ga štite vidjeæi u svakom ko ih kritikuje pretenziju da ih ugrožava. Dobro bi bilo da jednom za svagda prekinu da procjenjuju koliko je ko ostvaren u svojoj profesiji. Crna Gora mora proæi moralnu obnovu”, smatra Vujoševiæ. Profesor Milenko Peroviæ kazao je da je veliki problem Crne Gore taj što njeni prvi ljudi ne shvataju da je evropska civilizacija izgraðena na moralu. “Pokazuju da su gadni nasilnici, da ne poštuju protivnike i nasræu na sferu liènog. Zabrinjavajuæe je da oni odreðuju pozitivni moral i da su oni standard koji treba slijediti”, istakao je Peroviæ. Uèesnici su se osvrnuli i na brošuru "Milo Ðukanoviæ, istaknuti politièki prvak Crne Gore", koja je podijeljena gostima na dodjeli priznanja ILH, a koju je napisao akademik Branko Paviæeviæ. Ðukanoviæ je u toj brošuri okarakterisan kao "cijenjeni državnik i jedan od najistaknutijih narodnih predvodnika stoljeæa koje je ostalo za nama". Ivanoviæ je rekao da je poražavajuæe da “prvo ime istorijske nauke u Crnoj Gori, prvi predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), èovjek u tim godinama, potpisuje takav tekst”. “To govori i o problem u kojem se Crna Gora generalno nalazi – društvo bez velike demokratske tranzicije, bez instutucija i bez brojèano jakih pojedinaca”, rekao je Ivanoviæ. Novinar Milka Tadiæ - Mijoviæ takoðe je ocijenila da nema veæeg poraza od te brošure.“Ako tako govori prvi èovjek CANU, kakvo je onda crnogorsko društvo”. (kraj) tmi/isf