Bijelo Polje, (MINA) – Crnogorski premijer Milo Ðukanoviæ kazao je danas da neæe biti nikakvog ustupanja crnogorskih aerodroma i hotelskih kapaciteta Hrvatskoj, kao naknade za prièinjenu ratnu štetu, i poruèio da æe o eventualnoj odšteti odluèivati nadležne meðunarodne institucije. Nakon posjete Bijelom Polju i tamošnjoj lokalnoj samoupravi, on je naglasio da Crna Gora ne izmiruje nikakvu odštetu, jer ona nije ratovala s Hrvatskom, veæ bivša Jugoslovenska Narodna Armija, u kojoj su crnogorski graðani samo izvršavali zakonsku obavezu. »Da li je u tom sluèaju poèinjena neka ratna šteta utvrdiæe meðunarodne institucije. Crna Gora ne izmiruje preliminarno nikakvu ratnu štetu, veæ èini gest odgovornog susjeda za ubrzani povratak povjerenja. Zato ne može biti ni govora o bilo kakvom ustupanju djelova tivatskog aerodroma, niti hotelskih kapaciteta na crnogorskoj obali«, kazao je Ðukanoviæ novinarima. On je istakao da je pitanje naknade ratne štete Hrvatskoj neopravdano i napadno ispolitizovano, objašnjavajuæi da se radi »o politièkoj procjeni da je neko ošteæen time što je ostao bez dijela svoje imovine, u ovom sluèaju jednog stada«. »Procjena je bila da bi obešteæenje ljudi koji su ostali bez stada moglo doprinijeti povratku poljuljanog povjerenja u pograniènim djelovima izmeðu Boke i Dubrovaèke regije. To je zapravo investicija u ubrzani povratak meðusobnog povjerenja i vjerujem da je to, ne samo interes Crne Gore i Hrvatske, veæ i svih u regionu«, ocijenio je Ðukanoviæ. Prema njegovim rijeèima, takvim dobrim primjerima i drugi æe biti podstaknuti i brže æe shvatiti da žive jedni pored drugih i da æe bolje živjeli ukoliko se meðusobno budu pomagali i zaboravljali neke ružne slike iz davne i skore prošlosti. Komentarišuæi najavu predloga opozicije za razrješenje crnogorskog predsjednika Filipa Vujanoviæa sa funkcije, zbog iniciranja razgovora s Hrvatskom o plaæanju ratne odštete, premijer je ocijenio da su opozicionari oèigledno upali u takvu fazu samodestrukcije, da su ih »u dokolici i politièkoj nedogovrnosti poèeli zabavljati i vlastiti porazi«. Prema njegovim rijeèima, opozicija je potpuno svjesna da ne može smijeniti predsjednika Republike, baš kao što je bila svjesna da ne može smijeniti ni Vladu, kada je pokrenula inicijativu za prespitivanje njenog povjerenja. »Ako veæ u tome uživaju, nemamo ništa protiv da im pomognemo da nastave sa tom vrstom politièkog zadovoljstva. Opozicija, meðutim, stalno kreæe u neke bitke za koje je unaprijed sigurna da su izgubljene«, rekao je Ðukanoviæ. Osvræuæi se na današnji sastanak sa visokim predstavnikom Evropske unije Havijerom Solanom, on je naveo da gost iz Brisela nije komentarisao njegovo izlaganje koji se tièe pripreme referenduma u Crnoj Gori, obrazlažuæi to procjenom kako »u tom dijelu nije bilo nièeg novog i spornog, što bi zasluživalo bilo kakvo dodatno objašnjenje«. »Referendum je pravo Crne Gore definisano Beogradskim sporazumom i Ustavnom poveljom i ona æe to pravo odgovorno i, u skladu sa evorpskim standardima, iskoristiti u predviðenom roku«, kategorièan je bio Ðukanoviæ. On je naveo kako je Solanu upoznao sa ostvarivanjem crnogorskih evropskih interesa i planovima vezanim za rješavanje pitanja državnog statusa Crne Gore, odnosno onim što je odgovornim ljudima u EU veæ poznato. »To je da æe Crna Gora, saglasno odredbama Beogradskog sporazuma i svojim vitalnim nacionalnim interesima, do proljeæa sljedeæe godine rješavati pitanje državnog statusa kroz jedan od dva scenarija«, pojasnio je Ðukanoviæ. On je naglasio da je visokog predstavnika EU informisao i o formiranju pregovaraèkog tima za poèetak pregovora o stabilizaciji i asocijaciji na dvostrukom kolosjeku, saglasno politici Unije prema državnoj zajednici. »Prenio sam mu da smo formirali šest specijalistièkih timova koji æe se baviti odreðenim specifiènim temama o kojima æe pregovarati Crna Gora sa EU, kao i da smo dopunili evropsku infrastrukturu formiranjem Odbora za evropske integracije u crnogorskom parlamentu«, kazao je premijer. Solana mu je, kako je prenio Ðukanoviæ, rekao da EU, saglasno globalnoj politici, planira da krajem ove godine poène proces pregovora o sporazumu o stabilizaciji i asocijaciji. »Na osnovu toga uslijedila je njegova sugestija da i u Crnoj Gori i u Srbiji veoma ozbiljno treba pristupiti pripremama za poèetak procesa stabilizacije i asocijacije«, zakljuèio je Ðukanoviæ. (kraj) nem