Podgorica, (MINA) – Crnogorski premijer Milo Ðukanoviæ ocijenio je danas da pitanje kriminala u Crnoj Gori nije sluèajno predimenzionirano i da on nije najavio smjenu državnog tužioca. »U Crnoj Gori je bilo kriminala, ima ga i danas, ali je prièa o njemu predimenzionirana u domaæoj i iskorišæena u dijelu inostrane javnosti, da bi se uèvrstila argumentacija protiv nezavisnosti Crne Gore«, rekao je Ðukanoviæ u intervjuu beogradskom Video nedjeljniku (VIN), koji je prenijela televizija Montena. Prema njegovim rijeèima, važno je da su se argumenti meðunarodne javnosti potegli u trenutku kada je, nakon pada Miloševiæevog režima, promovisana ideja nezavisnosti Crne Gore. On smatra da je ukupnoj državnoj strukturi Crne Gore potrebno osvježenje, obnova i jaèanje reformskih struktura. »Nijesam najavio smjenu državnog tužioca. Drugi politièki subjekti dali su sebi za pravo, da presuðuju ko bi mogao biti na dužnosti državnog tužioca, a sve sa prièom o funkcionisanju pravne države. Ako se zaista zalažemo za funkcionisanje države i pravnog sistema, moramo znati kako se bira tužilac, ko ima pravo da ga bira i smjenjuje«, istakao je Ðukanoviæ. On naveo da je to potrebno i u izvršnoj vlasti. »To smo uradili u ukupnom sistemu vlasti u Crnoj Gori. Onog trenutka, kada neko bude smatrao da ja postajem smetnja bržem evropskom razvoju Crne Gore, sa velikim zadovoljstvom æu se povuæi”, kazao je Ðukanoviæ. Komentarišuæi pitanje da li æe identifikacione kartice, koje æe izraðivati Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije, iæi iz jednog centra, Ðukanoviæ je rekao da je jasno da poslova bezbjednosti nema na nivou unije. »Sve èega nema na nivou unije, obavljaæe se u državama èlanicama. Zato potenciram da su države èlanice sa visokim stepenom samostalnosti u uniji«, istakao je Ðukanoviæ. On smatra da Crna Gora nema razloga za kompromis u povlaèenju nekih ambasadora. »Želimo da se politika legitimne veæine u Crnoj Gori jasno reprezentuje u Beogradu i zajednièkoj diplomatsko-konzularnoj mreži. Sve ljude koji su bili realizatori i predstavnici politike Miloševiæevog režima u inostranstvu tokom poslednjih nekoliko godina, treba vratiti kuæi, a na njihovo mjesto poslati ljude, koji æe na reprezentativan naèin tumaèiti ono što su crnogorski i interesi unije Srbije i Crne Gore u inostranstvu«, kazao je Ðukanoviæ. Prema njegovom mišljenju, Srbija treba da odluèi šta æe da uradi sa svojim predstavnicima. »Crna Gora neæe nipošto ulaziti u ta prava Srbije. Vjerujem da je Srbija u veæini mjesta, u kojima ima ambasadore, odredila ljude koji su predstavnici nove demokratske, reformske politike, tako da nema potrebe za njihovim povlaèenjem«, rekao je Ðukanoviæ. On je dodao da su interesi Crne Gore da bude dobro predstavljena u zemljama na prostoru bivše Jugoslavije, zapadnog Balkana, u važnim evropskim centrima i Sjedinjenim Amerièkim Državama. »Predlažemo da definišemo krug zemalja u kojima imamo identiène interese i da tu ravnopravno participiraju Srbija i Crna Gora. Sve što nije interes Crne Gore, veæ Srbije, treba da bude povjereno njoj. Ukoliko se pojavi pojedinaèan interes Crne Gore, kvalitetno æe ga zastupati onaj ko bude predstavnik Srbije u predsjedništvu unije«, rekao je Ðukanoviæ. On je naveo da su crnogorska trgovinska predstavništva u inostranstvu otvorena u trenutku kada se nije moglo raèunati da æe diplomatsko konzularna predstavništva SR Jugoslavije voditi raèuna o interesima Crne Gore. »Naše iskustvo je bilo negativno, jer su mnogi od tih ljudi radili protiv interesa Crne Gore. Zato smo morali formirati paralelnu mrežu i to je urodilo plodom. Crna Gora je uspjela da saèuva solidnu poziciju u meðunarodnoj javnosti«, kazao je Ðukanoviæ. Crna Gora, prema njegovim rijeèima, želi da iskoristi kapacitete državne zajednice. »Želimo da participiramo u diplomatsko konzularnoj mreži i ukupnoj spoljnoj politici unije. Ozbiljno razmišljamo o racionalizaciji vlastite mreže i smatramo da ne treba zadržati svako predstavništvo. Ona koja zadržimo treba transformisati. Planiramo da neka od predstavništava pretvorimo u kuæe Crne Gore, kako bi postala adresa, na kojoj æe se prezentirati ukupni potencijali crnogorskog društva«, smatra Ðukanoviæ. U predstojeæu reformu vojske Crna Gora, prema njegovim rijeèima, ne ulazi zato što to traži EU, veæ zato što je to unutrašnji osjeæaj potrebe. »Vojska je u jednom periodu funkcionisala kao otuðeni centar moæi ili zloupotrebljeno sredstvo od Miloševiæevog režima«, rekao je Ðukanoviæ. Prema njegovom mišljenju, bivši predsjednik SRJ Vojislav Koštunica je svojom politikom uticao da se procesu reforme vojske uspore. »To je objašnjavano potrebom da se tom složenom mehanizmu pristupa suptilno, da se ne izazovu unutrašnji potresi. Mislim da je to uticalo da se ne uspostavi puna civilna kontrola nad vojskom, kao i da se rode sumnje, da su i neki djelovi vojnog organizma pružali logistièku podršku djelovima organizovanog kriminala u Srbiji«, tvrdi Ðukanoviæ. On je naveo da je ovo trenutak, kada treba pristupiti ozbiljnoj i sistematiènoj reformi vojske. »Vojska ne može ostati pod staklenim zvonom, veæ mora uæi u proces reforme. To znaèi stavljanje apsolutne civilne kontrole nad vojskom, jer je to standard savremenog demokratskog svijeta, raconalizaciju vojnog organizma, jer država Srbija i Crna Gora, sa svojim finansijskim potencijalima neæe biti u stanju da izdrži ovakav obim vojske, kao i modernizaciju u onom obimu, u kojem ona ostane sa ambicijom da postane sastavni dio razvijenih meðunarodnih integracija«, objasnio je Ðukanoviæ. On oèekuje da æe MZ na tom planu snažno ekonomski, konsultativno i tehnièki pomoæi. »Oèekujem pomoæ, jer je to onaj dio društva, u kojem su reforme na najnižoj taèki, tako da æe biti potrebno puno napora i novca. Ne mislim da je realan rok od godinu, da se takav mehanizam transformiðe, ali se može jasno deklarisati namjera i napraviti prvi najteži i najznaèajniji korak«, kazao je Ðukanoviæ. Prema njegovim rijeèima, saradnja sa Hagom je pitanje demokratskog kapaciteta jednog društva. »To je pitanje da li je naše društvo sposobno da se suoèi sa prošlošæu, pa i sa nedjelima i pojedincima koji su njihovi inspiratori, kreatori i realizatori. Nemam potrebu da štitim bilo koga ko je autor ratnog zloèina ili akta kojim su bila ugrožena ljudska prava”, istakao je Ðukanoviæ. On smatra da su haški osumnjièenici Ratko Mladiæ i Radovan Karadžiæ odavno trebali da se naðu u Hagu i odgovaraju za ono što su uèinili, ili se opravdaju, ukoliko su neosnovano osumnjièeni. ”Niko u Srbiji i Crnoj Gori ne smije èiniti bilo kakve gestove, koji æe osujetiti ambiciju Tribunala i MZ, da se ustanovi njihova odgovornost. Nadam se da upravo ovakvim pristupom radu Vrhovnog savjeta odbrane i uspostavljanjem civilne kontrole nad vojskom, eliminišemo sumnje koje su do sada postojale, da se neka logistika na prostoru Srbije i Crne Gore pruža generalu Mladiæu«. objasnio je Ðukanoviæ. On je dodao da su neutemeljene sumnje EU da Crna Gora pruža utoèište Radovanu Karadžiæu. »Jasno je da je to besmislica, kao i odakle potièe. To potièe od struktura iz Bosne, koje su svjesne odgovornosti za neuèinjeno, ono što su bili obavezni, da identifikuju Karadžiæa i obezbijede njegovo prisustvo pred Tribunalom. Sada pokušavaju da svoju neodgovornost opravdaju time što æe izvesti krivicu na neki drugi prostor. Jasno je da Karadžiæ nije ovdje, veæ na prostoru Bosne i Hercegovine«, kazao je Ðukanoviæ. On smatra da æe Filip Vujanoviæ pobijediti na izborima 11. maja. »Najvažnije je da Crna Gora dobije demokratski izabranog predsjednika. Nema više zakonskih moguænosti za opstrukciju demokratskog izbornog procesa. Oèekujem da æe Vujanoviæ pobijediti, ne zato što smo mi trenutno u Vladi, veæ zato što je on, na prethodnim izborima, pokazao da uživa visok stepen povjerenja u crnogorskoj demokratskoj javnosti«, tvrdi Ðukanoviæ. (kraj) tmi/jrb