Podgorica, (MINA) – Crnogorski premijer Milo Ðukanoviæ ocijenio je da nametnuta zajednica Srbije i Crne Gore ne funkcioniše na pravi naèin i da bi njeno dalje postojanje odložilo integraciju obje države u Evropsku uniju (EU). U autorskom èlanku za list “Fajnšel tajms” Ðukanoviæ je naglasio da se alternativa koju evidentno preferira EU - ulazak Srbije i Crne Gore kao jedinstvene države u Uniju oduvijek suoèavala sa teškoæama. “Iskreno reèeno, izbor je izmeðu ulaska Crne Gore u EU kao nezavisne, moderne države sa jasnim identitetom i ulaska Crne Gore u Evropu kao manjeg partnera u jednoj neuravnoteženoj, nefunkionalnoj državi sa velikom Srbijom stalno se plašeæi da ne izgubimo sopstveni identitet”, istakao je on. “Istina je da nametnuta zajednica naše dvije države ne funkcioniše na pravi naèin i njeno dalje postojanje odložilo bi integraciju obje države u EU”, istakao je premijer. Ðukanoviæ je naveo da je krvavi raspad Jugoslavije posramio Evropu, ali “mi koji živimo na Balkanu znamo veoma dobro da je raspad te vještaèke države bio pun etnièkih i religioznih ratova i koštao nas najmanje 100 hiljada života dok su stotine hiljada ljudi morale da napuste svoje domove". “Da ne pominjemo materijalna razaranja. Tako grozne masakre i etnièka èišæenja Evropa nije vidjela još od sloma fašizma”, istakao je Ðukanoviæ. On je ocijenio da ipak postoji i jedna pozitivna prièa iz tih užasnih godina, a da je to prièa “o mojoj maloj, ali nevjerovatno ponosnoj multietnièkoj državi Crnoj Gori, koju su saveznici zbrisali sa mape nakon Prvog svjetskog rata i primorali je da postane dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je kasnije nazvana Jugoslavijom”. “Prije toga, Crna Gora se ponosila svojom hiljadugodišnjom istorijom i slobodoljubivim duhom i bila je jedina država Regiona koja nije potpala pod vlast Turaka za vrijeme Otomanske imperije”, ukazao je on. ”Danas, naša težnja da obnovimo državnost nije proizvod samo nacionalnih i istorijskih osjeæanja. Rijeè je o buduænosti. Želimo da uzmemo u svoje ruke evropsku buduænost svoje države”, istakao je Ðukanoviæ. Kako je Ðukanoviæ naveo “mi Crnogorci, u nadi da æemo, ovog mjeseca, povratiti državnu suvernost i nezavisnost na referendumu, a onda ubrzati pregovore o pridruživanju EU imamo i razloge koji datiraju iz bliske prošlosti da budemo ponosni na sebe". On je naglasio da je Crna Gora jedina od šest bivših jugoslovenskih republika u kojoj se nije ratovalo u vrijeme raspada Jugoslavije. “Samo mi smo prkosili zlu koje je haralo Jugoslavijom i zauzeli smo ono što je najbolje u evropskoj kulturi. Naše izmiješano stanovništvo – Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Muslimani, Albanci i Hrvati opstali su zajedno u godinama užasa”, naveo je on. “Odbili smo da se pridružimo ludilu i da ubijamo jedni druge. Primili smo veliki broj izbjeglica sa ratnih žarišta mimo našah granica, bez obzira na njihovo etnièko porijeklo i religiju. U jednom trenutku, izbleglice su èinile 20 odsto stanovništva Crne Gore”, istakao je Ðukanoviæ. On je naveo da se moglo se pomisliti da æe EU podržati Crnu Goru, kao pozitivan primjer u Regionu, ali da se meðutim, ponekad èini da je ostatak Evrope kažnjava zbog njene velikodušnosti i uzdržanosti. “Nakon završetka ratova, moja država je bila jedina jugoslovenska republika, Kosovo je srpska pokrajina, kojoj meðunarodna zajednica nije dozvolila da nastavi put kao nezavisna država”, istakao je Ðukanoviæ. “Umjesto toga, mi smo, pod velikim pritiskom EU pristali da potpišemo Beogradki sporazum 2002. godine i time ostanemo u zajednici sa Srbijom, što je nepoznato meðunarodnoj praksi. Stoga smo morali da se prijavimo za èlanstvo u EU kao jedna država i nacija”, ukazao je on. Ðukanoviæ se zapitao “zašto je onda EU bila tako odluèna da nas natjera da ostanemo u zajednici sa Srbijom kada to ne želi veæina Crnogoraca”. “To je vjerovatno jednim dijelom posljedica toga što je EU bila preokupirana da ne doðe do još jednog krvavog, destabilizirajuæeg sukoba na Balkanu. Da li je Evropa bila uplašena da bi Crna Gora mogla poslužiti onima na Kosovu koji žele odvajanje od Srbije”, zapitao se crnogroski premijer. ”Šta god da je razlog, jednostavno nije fer da nam osporavaju demokratska i nacionalna prava, da bi se na taj naèin dali primjer drugima. Sreæom, Beogradski sporazumnam je pružio šansu da iz toga izaðemo”, naveo je Ðukanoviæ. On je napomenuo da se u Beogradskom sporazumu navodi da i Srbija i Crna nakon tri godine, mogu održati referendume o tome da li ove dvije, stare, balkanske i evropske države žele da se upute ka u Evropu kao suverene države, što su uradile ostale jugoslovenske republike. ”Crna Gora je odluèila da isroba ovu opciju, tako da æe referendum o nezavisnosti biti održan 21. maja”, podsjetio je on. Ðukanoviæ je istakao da takva odluka nije naišla na odobravanje EU , tako da su Crnoj Gori prošlog mjeseca postavili još jedan uslov. “Naša nezavisnost neæe biti priznata, tako razgovori o ulasku u EU æe biti onemoguæeni ukoliko se manje od 55 odsto biraèa izjasni za nezavisnost”, napomenuo je on. “Kao predsjednik Vlade, negodovao sam smatrajuæi da to nije demokratski. Ali sam shvatio da nemamo izbora nego da tu opciju prihvatimo, uvjeren da veæina graðana Crne Gore želi ulazak u EU”, istakao je premijer. On je nalasio da je ekonomski bilans Crne Gore u posljednje tri godine impresivan. “Kao suverena balkanska država u okviru EU možemo veoma brzo postati jedna od najrazvijenijih država Regiona”. Ðukanoviæ vjeruje da æe Crna Gora, za nekoliko sedmica, postati suverena država spremna, voljna i sposobna da zauzme mjestio u EU koje joj s pravom pripada. ”Ako se znaèajna veæina mojih sunarodnika opredijeli za nezavisnost, nemojte to uzeti kao dokaz da smo uskogrudi, zainteresovani samo za sebe, balkanski nacionalisti”, poruèio je premijer. “Dokazali smo da to nismo. Zato, prihvatite rezultat referenduma kao pobjedu demokratije, tolerancije i iznad svega, pobjedu evropskih vrijednosti”, istakao je Ðukanoviæ. (kraj) žug