Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora æe poveæati carinske stope na šest do sedam odsto, a Srbija ih smanjiti na taj nivo, kako bi taèka susreta bio evropski standard, saopštio je veèeras crnogorski premijer Milo Ðukanoviæ. “To nije lak proces, jer æe svako poveæanje carinskih stopa za Crnu Goru znaèiti rast troškova života, a njihovo snižavanje u Srbiji izlaganje srpskih preduzeæa žestokoj tržišnoj konkurenciji”, rekao je Ðukanoviæ u intervjuu beogradskom Video nedjeljniku, koji je prenijela televizija Montena. Prosjeèna carinska stopa u Crnoj Gori iznosi oko tri odsto, a u Srbiji 10,5. Ðukanoviæ smatra da usklaðivanje carina, koje mora biti dinamièan proces èiji je cilj harmonizacija ekonomija država èlanica i zajednièko tržište, ne smije ugroziti ni jedne ni druge, kao ni ambiciju Crne Gore da se prilagodi evropskim standardima. Oni kojima se žuri, dodao je Ðukanoviæ, pokušavaju ubijediti Crnu Goru da je realnije da odmah poveæa stope na devet ili deset odsto, na koliko Srbija trenutno pristaje da ih spusti. “To bi bio uzaludan posao za Crnu Goru, koji bi je unazadio, a Srbija bi išla naprijed. Veæ smo jednom platili cijenu snižavanja carina. Treba realno ekonomski planirati harmonizaciju, vrijeme i taèku susretanja sa Srbijom u dijelu koji æe istovremeno znaèiti evropski standard”, smatra Ðukanoviæ. On je, kako je kazao, iznenaðen stavovima pojedinih predstavnika meðunarodne zajednice, koji harmonizaciji carina Srbije i Crne Gore pristupaju sa viškom politièke argumentacije. “Harmonizacija je prije svega ekonomsko pitanje, zbog èega je cijenu njene realizacije moguæe precizno i egzaktno izraèunati. Razumijem da ovdje ima i politièkih interesa, kao i da je Evropa kao treæa strana, zainteresovana da implementacija beogradskog Sporazuma bude kvalitetno sprovedena”, saopštio je Ðukanoviæ. On je podsjetio da je Crna Gora do sada prihvatila usklaðivanje carinskih stopa sa Srbijom samo u oblasti proizvodnje tekstila. “To smo uradili, ali je moguæe vrlo precizno izraèunati koliko je zbog toga Crna Gora izložila gubicima neke subjekte na svom tržištu. To je bio gest dobre politièke volje. Oèekivanja da se sada pod politièkim imperativom dogaða nešto, ne mareæi za ekonomske posljedice, lièi na vrijeme realsocijalizma, a ne na 21 vijek”, tvrdi Ðukanoviæ. Prema njegovim rijeèima, Crna Gora je 1997. nakon otvorenog sukoba sa Miloševiæem krenula u reforme, zbog èega je u odnosu na Srbiju bila u startnoj prednosti tri, èetiri godine. “Srbija je to mogla da uèini tek poèetkom 2001. godine. Realno je bilo zaostajanje u Srbiji, jer reforme imaju svoju logiku, moguæu dinamiku, redosljed”, kazao je Ðukanoviæ. Ekonomski tim Vlade Srbije, rekao je on, uspio je da napravi mnogo dobrih reformskih poteza u prethodnom periodu i u znaèajnoj mjeri nadomjesti zaostajanje. (kraj) tmi/kmh