Cetinje, (MINA-BUSINESS) - Premijera Mila Ðukanoviæa obradovao je poziv amerièkog ambasadora Sue K. Brown crnogorskom tužilaštvu da posjeti Sjedinjene Amerièke Države (SAD) i pregleda dokumentaciju u predmetu Telekom i, kako je kazao, ne zna zašto je oklijevano sa tom inicijativom. „Iskren da budem, ne znam šta se oklijevalo sa tom inicijativom. Podsjetiæu vas da ima i godina kada smo dobili najavu da samo što nije stiglo nešto što æe da nam svima otvori oèi“, rekao je Ðukanoviæ na otvorenoj sjednici Vlade na Cetinju, odgovarajuæi na pitanje novinara kakav je njegov stav povodom istrage o Telekomu. Brown je u blogu u petak objavljenom na sajtu Ambasade SAD, navela da se nada da æe crnogorski tužioci, koji rade na sluèaju Telekom, iskoristiti poziv amerièkog Ministarstva pravde da posjete SAD, gdje æe imati pristup svim dokumentima u vezi sa tim sluèajem, kao i pomoæ u identifikovanju dokumenata koji mogu biti posebno važni za Crnu Goru. „Hajde da poðemo po to, da vidimo šta je to. Vrlo me zanima lièno, a naravno o tome ne odluèujem, veæ Vrhovno državno tužilaštvo (VDT)“, rekao je Ðukanoviæ. Ministar pravde, Duško Markoviæ, kazao je da poziv Brown crnogorskom Tužilaštvu smatra potvrdom njihovog višegodišnjeg i dokazanog partnerstva. On je kazao da nije upoznat sa zvaniènim pozivom odnosno ponudom, a u komunikaciji sa vrhovnim dræžavnim tužiocem takoðe nije ni on. „Ta ponuda je upuæena medijski, mi je èekamo sa nestrpljenjem“, dodao je Markoviæ. On je podsjetio da je u tom predmetu Ministarstvo pravde kroz proceduru meðunarodne pravne pomoæi više puta komuniciralo sa nadležnim pravosudnim organima SAD i po tom osnovu dobilo odgovarajuæu dokumentaciju na osnovu koje se crnogorsko Tužilaštvo odredilo. Amerièke finansijske vlasti utvrdile su da je Magyar Telekom pri kupovini Telekoma Crne Gore podmitio više crnogorskih zvaniènika sa ukupno 7,35 miliona EUR, ukljuèujuæi i sestru tada najvišeg vladinog funkcionera, koja se bavi advokaturom. Ðukanoviæ je, odgovarajuæi na pitanja novinara, kazao da je investitor u projekat Kraljièina plaža Royal Group iz Abu Dabija i da nekadašnji savjetnik bivšeg palestinskog premijera, Jasera Arafata, Mohamed Dahlan nema veze sa tom ili bilo kojom drugom investicijom u Crnoj Gori. On je rekao da je èuo za teze prema kojima je novac, kojim je Dahlan navodno kupio Kraljièinu plažu, pronevjeren iz javnih fondova Palestine. „Èuo sam te teze, koje nijesu izvorno iz medija, veæ iz odreðenjih politièkih krugova, nekompetentnih i nedobronamjernih ljudi u odnosu na tu investiciju“, naveo je Ðukanoviæ. On je dodao da je investitor na lokalitetu Dubovica Royal Group, najprestižniji investitor u svijetu. „To je potvrðeno iz Ambasade Ujedinjenih Arapskih Emirata, èiji je princ prestolonasljednik Muhamed više puta boravio u Crnoj Gori i govorio o svojoj investiciji na Dubovici. Smiješno je to što bi nedobronamjerni politièki krugovi i nekompetentni medijski željeli da se od toga napravi nešto sumnjivo“, poruèio je Ðukanoviæ. On je saopštio da je u prijateljskim odnosima sa Dahlanom, ali da on ni sluèajno nije investitor u projektu Kraljièina plaža. Dahlan je, kako tvrdi Ðukanoviæ, renomirana osoba iz sfere bezbjednosti u regionu Srednjeg istoka i èovjek koji je imao izuzetne zasluge za uspostavljanje mira na Bliskom istoku. On je naveo da je Dahlan prijatelj Crne Gore i regiona i da nema nikakvu ulogu u bilo kojoj investiciji u Crnoj Gori. „Mislim da æemo najveæu uslugu sebi napraviti kada prestanemo sa praksom da kastigamo po Crnoj Gori one koji su nam prijatelji“, poruèio je Ðukanoviæ. Potpredsjednik Vlade, Vujica Lazoviæ, saopštio je da su poznate taèke sporenja izmeðu Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP) kada je rijeè o lokalitetu Dubovica. „Otvorili smo pregovore, ima još nekih spornih pitanja. Ako me pitate lièno jesam li optimista po tom pitanju, reæi æu da sam u ovom momentu možda malo više optimista nego što sam ranije bio“, rekao je Lazoviæ. On je, komentarišuæi ocjenu Centralne banke (CBCG) da je povjerenje investitora u Crnoj Gori uzdrmano, kazao da je povjerenje investitora nešto na èemu se mora stalno raditi. „Nikada nijeste sigurni da ste do kraja razvili dobar ambijent da investitori budu do kraja zainteresovani, sigurni i stabilni. To je izazov koji imaju i mnogo razvijenije i stabilnije zemlje“, kazao je Lazoviæ. On je naveo da èinjenica da je Crna Gora po svim rangiranjima poznatih svjetskih kompanija koje se bave procjenom sigurnosti poslovanja u pojedinim destinacijama u posljednjem periodu napravila znaèajne iskorake, potvrðuje da se poboljšava klima i da se investitori mogu stabilnije osjeæati u Crnoj Gori. Lazoviæ je na pitanje da li æe najnovija dešavanja u toj oblasti, meðu kojima je i Kraljièina plaža, dodatno pogoršati stanje, odgovorio da ne bi na osnovu jednog projekta donosio konaènu ocjenu. „Kada je u pitanju taj projekat i sa jedne i sa druge strane smo svjesni da su nam neophodne investicije i da bez ekonomskog rasta i razvoja nema daljeg prosperiteta Crne Gore. U tom kontekstu æemo voditi raèuna da pronaðemo zadovoljavajuæe rješenje“, rekao je Lazoviæ. Ministar saobraæaja i pomorstva, Ivan Brajoviæ je, odgovarajuæi na pitanje da li je za ili protiv privatizacije Aerodroma, kazao da je prodaja te kompanije nešto što kod njega nema nikakvu podršku. “Ja sam za koncept razvoja Aerodroma onakav kakav oni kao preduzeæe najviše doprinosi Crnoj Gori. Mislim da budem suzdržan u ocjeni da je to jedno od najboljih preduzeæa u Crnoj Gori, a kad ne bih bio suzdržan rekao bih da je to najbolje preduzeæe u Crnoj Gori“, rekao je Brajoviæ. To, kako je dodao, pokazuje da od preuzimanja Aerodroma, èemu ima 11 godina, to preduzeæe bilježi rast broja putnika i prihoda. „Ako postoji naèin da ono još uspješnije posluje, onda sam za to. U razvoju Aerodroma treba vidjeti moguænost neke kombinacije privatno javnog partnerstva. O tome treba razgovarati“, naveo je Brajoviæ. Na pitanje kada se konkretno može oèekivati poèetak gradnje autoputa, Brajoviæ je odgovorio da je Zakon o autoputu objavljen u Služenom listu, pri èemu su se stekli uslovi da upute pismo kojim obavještavaju partnera da su ispunili sve preduslove i pošalju tekstove garancija. „Nakon toga stièu se uslovi da CRBC uplati garancije, potom uplaæujemo avans i poèinju radovi. Sva procedura od kad uputimo pismo treba da traje najduže 42 dana“, precizirao je Brajoviæ. Ðukanoviæ je na pitanje da prokomentariše nedavne ocjene opozicije da država može bankrotirati i bez dodatnog zaduživanja za izgradnju autoputa, odgovorio da nije proèitao te ocjene, ali da ne vjeruje da su bitno razlièite od onih koje su se slušale posljednjih sedam ili osam godina. „Sedam ili osam godina, manje više iz istih izvora, èujemo najave da Crna Gora samo što nije bankrotirala, a Crna Gora je u tom periodu imala rast bruto domaæeg proizvoda (BDP) od preko 300 odsto i od najmanje razvijene republike bivše Jugoslavije postala najrazvijenija država zapadnog Balkana“, kazao je Ðukanoviæ. On je rekao da u Vladi znaju šta je javni dug u BDP-u i da znaju da je potrebno njime vrlo odgovorno i oprezno upravljati. „Znali smo to i kada smo se odluèili da uðemo u novo zaduživanje za gradnju autoputa, jer nijesmo previðali da to poveæava iznos javnog duga nego smo pokušali da promišljeno arbitriramo“, objasnio je Ðukanoviæ. On je pitao da li je bolje za buduænost zemlje èuvati nivo javnog duga na ispod 60 odsto što je u zoni striktnog poštovanja Mastrihtskh kriterijuma i pri tome žrtvovati razvoj ili je pametnije uæi u realizaciju kljuènih razvojnih projekata odnosno u rizik dodatnog zaduživanja i uæi u potrebu da se mnogo odgovornije i pažljivije u narednom periodu upravlja javnim dugom. „Nikada tu odluku ne bi donijeli da nijesmo došli do nedvosmislenih raèunica da to zaduižvanje neæe ugroziiti stabilnost javnih finansija Crne Gore“, tvrdi Ðukanoviæ. On je saopštio da je, na nedavnom sastanku sa predstavnicima Unije poslodavaca Francuske (MEDEF) u Parizu, francuska investiciona zajednica prepoznala kapacitete crnogorskog prostora. „Interesovanje francuskih investitora je izuzetno. Imamo izraženo interesovanje francuskih investitora za valorizaciju turistièkog kapaciteta Ade, dogradnju i upravljanje aerodromima i unaprijeðenje bezbijednosti u saobraæaju“, kazao je Ðukanoviæ. On je dodao da u narednom periodu oèekuje posjete i nastavak razgovora o konkrentnim moguænostima za razvoj biznisa na relaciji Crna Gora - Francuska. (kraj) nar/jlb/sam/bvm