Miloèer, (MINA-BUSINESS) – Posljednje što vlade Crne Gore i Srbije i Savjet ministara treba da prirede su nove ekonomske štete, koje mogu nastati ubrzavanjem procesa harmonizacije ekonomija èlanica državne zajednice, ocijenio je danas crnogorski premijer Milo Ðukanoviæ. “Na to ne treba da pristanemo, jer bi posljedice šteta trpjeli mi kao kreatori ekonomske politike u vladama i Savjetu ministara, i to je nešto što æe razumjeti i naša javnost i briselska administracija”, rekao je Ðukanoviæ nakon sjednice Savjeta za evropske integracije u Miloèeru. Evropski komesar Kristofer Paten /Christopher Patten/ i zamjenik šefa misije Evropske komisije u Beogradu Jan Vilijem Blankert /Jan Vilem Blankert/ su nedavno ocijenili da Sporazum o pridruživanju Srbije i Crne Gore (SCG) ne može stupiti na snagu prije 2008. godine, ako do tada ne budu usaglašene carinske stope za sve poljoprivredne proizvode, ukljuèujuæi 56 strateških. Akcionim planom koji su usvojile dvije vlade predviðeno je izjednaèavanje carinskih stopa i za 56 poljoprivrednih proizvoda u Srbiji i Crnoj Gori za tri godine, uz moguænost produžetka roka za još dvije. ”Postoji permanentan pritisak briselske administracije da se ubrza proces harmonizacije ekonomskih sistema Srbije i Crne Gore. Cilj može biti plemenit, uz obrazloženje da brza harmonizacija vodi bržem prikljuèivanju Evropskoj uniji, ali na drugoj strani, on može da zanemari nove i nepodnošljive štete za ekonomije Crne Gore i Srbije”, ocijenio je Ðukanoviæ. On je podsjetio da su se Crna Gora i Srbija obavezale na harmonizaciju potpisivanjem Beogradskog sporazuma, definisanjem Ustavne povelje i predanim radom na Akcionom planu harmonizacije sistema. “Uvjeren sam da smo kao predstavnici dvije vlade u Akcioni plan unijeli sve što je, prvo realno, drugo, što je odgovorna implementacija Beogradskog sporazuma i treæe, što podrazumijeva sve posljedice Akcionog plana i njime predviðene dinamike”, kazao je Ðukanoviæ. Prema njegovim rijeèima, ljudi koji ne poznaju najbolje unutrašnje prilike u Srbiji i Crnoj Gori èesto nerealno oèekuju ubrzanje nekih procesa, zanemarujuæi potencijalne ekonomske štete. “Srbija i Crna Gora su vrlo napaæene države, prije svega zahvaljujuæi dugim sankcijama, ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, sukobu sa NATO paktom i jednoj pogrešnoj unutrašnjoj politici koja je dugo voðena na nivou SRJ”, podsjetio je Ðukanoviæ. Kako je kazao, dijalog sa briselskom administracijom je “živ”, a njihove zahtjeve ne doživljava kao imperative koji æe ogranièavati ulazak u EU. “Mislim da je interes EU da uðemo u nju kao zemlje Zapadnog Balkana, jednako kao što je naš da budemo dio nje. Tu ne može biti rijeèi o logici uslovljavanja, ali oèigledno da nam je dijalog potreban, i da u ostvarenju tog cilja moramo voditi raèuna da je pred nama težak i dugoroèan proces ozdravljenja ekonomija, da bismo sa njima mogli biti punopravne èlanice udružene Evrope”, zakljuèio je Ðukanoviæ. Predsjednik Vlade Srbije Zoran Živkoviæ smatra da je nerazumijevanje briselske administracije posljedica nenaviknutosti na atipiène zemlje. “Mi nijesmo tipièna zemlja, nijesu to bile ni SFRJ, ni SRJ”, kazao je on. Prema ocjenama Živkoviæa, za Srbiju i Crnu Goru i Brisel važniji je “proizvod od tehnologije kojom se dolazi do njega”. “Ako je proizvod dobar, ako poštujemo uslove, ali ne samo formalne, taèke, zareze i paragrafe, nego suštinske, doæi æemo do potpunog razumijevanja. Na nama je da uložimo dodatan napor da objasnimo šta bi znaèilo potpuno usaglašavanje 56 poljoprivrednih proizvoda”, rekao je Živkoviæ i dodao da bi to za, ionako nedovoljno razvijenu srpsku poljoprivredu, predstavljalo “težak udarac”. EU, kako je kazao, ne želi u svom sastavu siromašne i politièki nestabilne zemlje. “Zato želimo da ojaèamo ekonomiju i politièku stabilnost da bismo kao takvi ušli u EU, što je u ovom trenutku za Srbiju nemoguæe ako se carine spuste ispod podnošljivog nivoa”, tvrdi Živkoviæ. On je saopštio da predstoje i pregovori sa Svjetskom trgovinskom organizacijom, u kojima je takoðe potrebno usaglašavanje carinskih stopa. “Sve bi to moglo da bude definisano do 2007. godine, iako neki kažu da je to suviše optimistièki”, rekao je Živkoviæ. (kraj) mrd/dmc