Podgorica, (MINA) – Godišnji Izvještaj Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore biæe realan i objektivan, i probaæe da istakne sve ono pozitivno što je ostvareno, oèekuje ministarka za evropske integracije, Gordana Ðuroviæ. "Generalno biæe kritika da su naši kapaciteti za implementaciju vjerovatno nedovoljni. To je kritika u izvještaju koji æe nas pratitri dok god ne uðemo u Evropsku uniju, a i poslije toga", kazala je ona. Ðuroviæ je na radnom doruèku o Petom izvještaju o realizaciji mjera iz Inoviranog Akcionog plana za sprovoðenje Programa borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala za prvu polovinu ove godine, rekla da "živimo sa èinjenicom" da je Crna Gora jedna od najmanjih evropskih država i da ne može sebi priuštiti ogroman administrativni aparat. Ona je rekla da su crnogorski zvaniènici puno razgovarali o domaæoj statistici s kolegama iz EK, koji imaju problem da razumiju do kraja šta je u sudskim postupcima unaprijeðeno i kako se postiže efikasnost u rješavanju predmeta. Ðuroviæ je kazala da Peti izvještaj obuhvata period od 1. januara do 30. juna, i da je usvojen u julu. Ona je kazala da Akcioni plan obuhvata 310 mjera, kao i da je državi preostalo još šest mjeseci da ih što više realizuje, kako bi što manji broj njih bio prenesen u novi plan. Ðuroviæ je kazala da je veliki broj mjera iz Akcionog plana realizovan i da država nije dovoljno afirmisala ono što je dobro uraðeno. Prema njenim rijeèima, realizovano je 66,5 odsto mjera, 41 je izvršena djelimièno, a 63 su nerealizovane. „U drugoj polovini godine je moguæe intenzivirati zakonodavnu aktivnost sa preostalih par zakona, koji nijesu uraðeni“. „Podsjeæam da je 20 zakona iz Akcionog plana Skupština usvojila èime smo kljuèni dio zakonadavne reforme, koji je planiran da se realizuje, ostvarili“, kazala je ona. Ðuroviæ je navela da je EK tražila od crnogorske vlasti da kvantitaivno prikaže rast efikasnosti pravosuða, odnosno smanjenje broja zaostalih predmeta sa akcentom na one koji sadrže elemente korupcije. Ona je kazala da je broj predmeta optuženja do 30. juna, u odnosu na isti period prošle godine, poveæan sa 126 na 177 ili za 40 odsto. „Broj presuda je porastao za 117 odsto. Protiv osoba broj osuðujuæih presuda porastao je za 163 odsto. Pravosnužnih presuda, samo za predmete koje prate Akcioni plan po sadašnjoj metodologiji, poveæan je sa 37 na 94 ili 154 odsto“, navela je Ðuroviæ. Ona je kazala i da je od 1. januara 2006. godine, od kada se primjenjuje Akcioni plan, donijeto 76 osuðujuæih presuda. Ðuroviæ je, odgovarajuæi na pitanje kada æe doæi do obraèuna sa korupcijom na visokom nivou, rekla da crnogorsko zakonodavstvo ne dijeli tu pojavu na politièku i administrativnu, veæ po stepenu težine tog kriviènog djela. „Saèekajmo rezultate otvorenih istraga po postupcijma gdje je zaprijeæena veæa kazna u specijalnim odjeljenjima“, kazala je ona, navodeæi da država ima mnogo više dobrih rezultata u borbi s korupcijom, nego što postoji opšta percepcija u javnosti o tome. „Za deset dobrih rezultata neæete naæi prostor ni u medijima ni u debati na javnoj sceni. Za jedan loš naæiæete na svim scenama i on æe se ponavljati deset puta“, kazala je Ðuroviæ. Ona nije željela da komentariše izvještaj Transparensi internešenala (TI) o percepciji korupcije prema kojem je Crna Gora rangirana na 85. mjestu. „Opet je rijeè o precepciji, koju ne bih posebno komentarisala“. „Poðimo od toga da je, koliko je meni poznato, jedini izvor TI u Crnoj Gori nevladina organizacija i prvenstveno percepcija o korupciji na bazi nekih pojedinaènih sluèajeva koji nijesu rezultirali ni ostvarenjem postupaka niti pravosnažnim presudama“, rekla Ðuroviæ. Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je rekla da su od 33 predmeta organizovanog kriminala 22 završena, a 105 osoba je osuðeno zatvorskom kaznom. „Što se tièe kriviènih djela sa elementima koruptivnosti u 76 predmeta protiv 180 osoba presuda je osuðujuæa i izreèene su kazne zatvora. Za ona djela gdje je kazna propisana do osam godina osuðeno je 47 osoba u 24 predmeta“, navela je ona. Medenica je rekla da je za krivièna djela, gdje je propisana kazna zatvora preko osam godina, osuðeno pet osoba u tri predmeta. „Uslovna osuda, gdje je propisana kazna zatvora do pet godina, izreèena je u 48 predmeta ili protiv 55 osoba“. Novèanom kaznom, gdje je propisana kazna zatvora do tri godine, osoðena je jedna osoba u jednom predmetu. Ona je kazala da je obaveza sudstva da sve predmete po žalbi iz 2008. i ranijih godina budu završeni do 30. septembra, navodeæi da dati rok neæe uticati na kvalitet presuda. Medenica je rekla da se u sudovima znatno smanjuje zaostatak predmeta i da je 53 odsto njih iz 2008. i ranijih godina završeno. „Imamo odreðene pokazatelje koji nam daju nadu da æe crnogorski sudovi izaæi iz dugogodišnje neažurnosti i da æe se na kraju prvog kvartala 2010. moæi govoriti o njihovoj ažurnosti“, rekla je ona. Medenica je kazala da je otvorena kancelarija za prijavu korupcije u sudstvu i da je od sredine maja, kada je konstituisana, tom tijelu podneseno 30 prijava. „Od tih 30 prijava samo je jedna zavrijedila da se uputi specijalnom tužiocu radi preispitivanja navoda“. Ostale prijave su se odnosile na dugo trajanje postupka, neblagovremeno trajanje odluka i slièno. Medenica je najavila da æe vrlo brzo u Vrhovnom sudu biti formirano specijalno odjeljenje sudske prakse, koje æe se, izmeðu ostalog, baviti i sudskom praksom Meðunarodnog suda za ljudska prava iz Strazbura. „Veæ su sa sajta Vrhovnog suda Srbije skinute odluke i premještene na sajt Vrhovnog suda radi upoznavanja sa praksom, a od našeg agenta, odnosno prtavnog zastupnika zahtijevano, a on na tome radi, da se odreðene karakteristiène presude sublimiraju i dostave da se naše sudije upoznaju sa praksom suda u Strazburu“, rekla je ona. Medenica je kazala sa nema zastoja sudskom procesu za predmet Kaluðerski laz, jer je odreðeno novo vijeæe sa istim predsjednikom. Ona je odbila da komentariše visoke novèane presude novinarima, navodeæi da predsjednik Vrhovnog suda to ne može da èini. Upitana da prokomentariše to što postupci za ubistvo direktora lista Dan Duška Jovanoviæa i policijskog funkcionera Slavoljuba Šæekiæa još nijesu pravosnažni, ona je navela da bi bila sreæna da oni nijesu trajali toliko dugo. „To su vrlo teški predmeti sa velikim brojem dokaza“. Ministar pravde Miraš Radoviæ kazao je da æe nedavno donešeni Zakonik o kriviènom postupku, èija primjena poèinje za godinu, biti dobar mehanizam za borbu protiv korupcije. On je podsjetio da se odredbe Zakonika o mjerama tajnog nadzora primjenjuju od 26. avgusta. „Mjere tajnog nadzora su primjenjive na sva krivièna djela korupcije“. „Ove mjere su nužnost. To je savremen pravni institut koji doprinosi otkrivanju i dokazivanju uèinilaca kriviènih djela koja se izvršavaju na sofisticiran naèin“, dodao je Radoviæ. On smatra da te mjere imaju i „krupan“ preventivni znaèaj, „jer svi oni koji su svjesni da mogu biti podvrgnuti tajnom nadzoru æe biti odvraæeni od izvršenja kriviènog djela“. Upitan da li æe mjere mjere tajnog nadzora uticati na smanjenje oslobaðajuæih presuda, Radoviæ je naveo da se iskljuèivo na rezultatima tih mjera ne mogu zasnivati sudske odluke. „Rezultati mjera tajnog nadzora moraju se dovesti u vezi sa ostalim dokazima koji se prikupe u kriviènom postupku“, dodao je on. Radoviæ je kazao da Ministartvo preuzima mjere za primjenu Zakonika, a prvi put æe biti donešen Akcioni plan za implementaciju „jednog zakonika u Crnoj Gori“. Akcioni plan æe biti ponuðen Vladi do kraja godine. On je podsjetio i da je u toku intenzivna reforma prekšajnog zakonodavstva. „Pripremili smo zakon o prekšajima i vrlo brzo æemo ga dostaviti relevantnim meðunarodnim ekspertima kako bi smo dobili kvalitetne primjedbe na posao koji smo dosad uradili i došli do kvalitetnog zakona“. „Nakon toga slijedi vrlo važan posao integracije prekšajnih organa u pravosudni sistem Crne Gore“, kazao je Radoviæ. (kraj) del/žug