Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Crnogorski ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije Gordana Ðuroviæ odbacila je danas tvrdnje predstavnika srpske vlasti da Crna Gora ne saraðuje u ekonomskoj harmonizaciji sa Srbijom. Potredsjednik srpske Vlade Miroljuba Labusa prethodno je saopštio da Srbija ne može uticati na harmonizaciju sa Crnom Gorom, jer “Podgorica ne želi da saraðuje”, kao i da su sa tim upoznati zvaniènici Evrospke unije (EU) iz èijih institucija uskoro “oèekuje pozitivne vijesti”. Ðuroviæ je podsjetila da je Crna Gora doprinijela dovršetku ugovora o tekstilu, unaprijeðenju rada zajednièkih kancelarija, realizaciji ugovora o slobodnoj trgovini sa susjedima, kao i daljim pregovorima o ukidanju svih oblika necarinskih barijera. “Crna Gora je bila domaæin Petog unaprijeðenog stalnog dijaloga, 16. jula u Podgorici, gdje smo zajedno mjerili progres harmonizacije dva ekonomska sistema i standarda EU, u krajnje korektnoj atmosferi. Treba podsjetiti da su, dok je Crna Gora imala jasne politièke stavove i slobodan prostor za ekonomsku harmonizaciju u mjeri moguæeg, predstavnici Srbije predložili povratak na politièki dijalog zato što ne postoje jasne instrukcije za «tehnokrate» kad je u pitanju interno usklaðivanje”, tvrdi ona. Prema njenim rijeèima, nakon velikog zalaganja i insistiranja predstavnika Crne Gore, prije nekoliko dana, konaèno su Generalnom sekretarijatu u Ženevi poslati dugo pripremani odgovori na pitanja zemalja èlanica Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO), èim je deblokirano pristupanje državne zajednice. “Da Crna Gora nije insistirala da se ispoštuju institucije i procedure, tih ogromnih 400 strana odgovora na pitanja STO još bi bilo u nekoj fioci u insitucijama državne zajednice. Postavlja se pitanje zašto je Beograd usporavao slanje dokumenata u Ženevu. Nekome oèito ne odgovara šta piše u tom materijalu”, ocijenila je Ðuroviæ. Iz materijala, kako je saopštila, jasno proizilazi da je rijeè o dva veoma razlièita ekonomska sistema, za koje bi bilo primjerenije da u STO idu posebno. “To je jednostavno faktografija. Naravno, ovakav odgovor za Crnu Goru predstavljao bi pozitivnu ocjenu i afirmaciju naše politike. Ukoliko bi nam bilo dozvoljeno da u STO idemo samostalno, èemu se iskreno nadamo, proces evropskih integracija u Crnoj Gori bio bi znaèajno ubrzan”, kazala je Ðuroviæ. Crna Gora bi u STO, smatra ona, tada ušla za svega nekoliko mjeseci, s obzirom na performanse trgovinske i carinske politike, kao i izvještaje o stanju u uslugama i u poljoprivredi, a nefunkcionalni aranžman državne zajednice podrazumijevao bi radikalno preispitivanje i otvoren dijalog zainteresovanih strana. Istovremeno, kako je dodala, za predstavnike vlade Srbije eventualna preporuka STO o posebnom pristupanju bila bi doèekana kao krajnje negativna ocjena. “Jednostavno, ko hoæe da bude iskren i posmatra èinjenice, treba da prizna postojanje znaèajnih razlika ekonomskih sistema, iz kojih proizilaze razlièiti strateški interesi. Saraðuju i Podgorica i Beograd, ali su im interesi razlièiti. Zato se ne treba meðusobno optuživati, veæ jasno reæi svoj stav i interes, otvoriti iskren dijalog o optimalnom putu Crne Gore i Srbije ka EU”, zakljuèila je Ðuroviæ. Ona je ocijenila da je Beograd adresa za približavanje državne zajednice EU kada je rijeè o saradnji sa Haškim tribunalom, dok je progres u internoj ekonomskoj harmonizaciji izazov za dvije države èlanice, kojem Podgorica daje puni doprinos. Što ne funkcionišu institucije državne zajednice, rekla je Ðuroviæ, nijesu krive ni Crna Gora ni Srbija, jer njen model produkuje neefikasne institucije. “Zvanièni stav Crne Gore je da državna zajednica ne predstavlja optimalan model za dinamiène evropske integracije i da bi nezavisni putevi prema EU bili znatno produktivniji, brži i jeftiniji. Ozbiljan dijalog o evropskoj buduænosti država èlanica oèekuje se uskoro”, kazala je ona. (kraj) anf