Nikšić, (MINA) – Crnogorske komite koji su se u dva pokreta od 1916. do 1929. godine borili za pravo, čast i slobodu Crne Gore bili su i preteče pokreta za obnovu crnogorske nezavisnosti, ocijenio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Na svečanosti na Trgu Save Kovačevića u Nikšiću, Đukanović je sa predsjednikom nikšićke Opštine, Veselinom Grbovićem, otkrio spomenik posvećen svim crnogorskim komitima. Đukanović je, govoreći o podvižništvu i žrtvi, patnjama, stradanjima i sudbinama komita i njihovih porodica, podsjetio na te “junake i borce za slobodu Crne Gore u vrijeme austrougarske okupacije u Velikom ratu, i borce za odbranu njenog državnog dostojanstva nakon nasilnog pripajanja Srbiji 1918. godine”. “To su ljudi koji nijesu pristajali ni na tuđinsko, ni na savezničko ropstvo i poniženje, koji nijesu pristali da Crne Gore više ne bude, da se poništi njena velika istorija”, rekao je Đukanović i dodao da se o njima dugo u Crnoj Gori govorilo ispod glasa. Prema njegovim riječima, danas im država Crna Gora sa osjećanjem duboke zahvalnosti odaje priznanje za njihovo antičko junaštvo. "Slobodna, nezavisna, prosperitetna i uvažena Crna Gora, za kakvu su se borili i koju su sanjali”, naveo je Đukanović. U vrijeme Komitskog pokreta, kako je kazao, nije se moglo ni slutiti da će Crna Gora kroz koju deceniju postati ravnopravna članica jugoslovenske socijalističke zajednice. "Posebno ne da će 88 godina nakon nestanka biti obnovljena kao nezavisna, međunarodno priznata država, i ubrzo zauzeti dostojanstveno mjesto u prestižnoj zajednici evropskih i evroatlantskih država i naroda2, rekao je crnogorski predsjednik. Đukanović je podsjetio na istorijat komitskog pokreta koji je prvobitno nastao sredinom 1916. kao odgovor na represalije austrougarskog okupatora na stanovništvo Crne Gore, na čijem se početku u šumu odmetnulo 300 Crnogoraca, a nešto kasnije ih je bilo oko hiljadu. Predsjednik je podsjetio i na posljednje dane rata i okupacije, kada su komitski odredi, uz pomoć organizovanog naroda u oktobru 1918. samostalno oslobodili gotovo cijelu Crnu Goru. ”Upravo tada oslobođena Crna Gora biva unižena od Srbije i izigrana od saveznika. Ideal ujedinjenja južnoslovenskih naroda pretvorio se u njen najveći nacionalni raskol”, rekao je Đukanović i dodao da je uspostavljen režim pod bajonetima srpskih trupa i bjelaških snaga. Đukanović je kazao da je akcijom srpske vlade, koju su sprovodili njeni crnogorski povjerenici, rađeno sve da Crna Gora nestane kao država, i da se detronizuje njena dinastija Petrović Njegoš. Govoreći o ”krivotvorenim izborima i odluci grupe građana koja se okupila u Podgorici i sebe proglasila Velikom narodnom skupštinom”, Đukanović je naveo da je to bio povod za organizovani otpor i ponovno formiranje Komitskog pokreta, čijim omasovljenjem je došlo do Božićnog ustanka 1919. godine, u kome je učestvovalo oko četiri hiljade ljudi. ”Bliži se stogodišnjica ovog velikog istorijskog događaja, koji je krvavo ugušen, u kom je oblikovana ideja otpora koja je bila osnova i veličanstvenog Trinaestojulskog ustanka 1941”, rekao je Đukanović. Govoreći o organizovanju novog komitskog pokreta, Đukanović je ukazao na proglas koji su septembra 1919. godine izdali na planini Vojnik, naslovljen „Braćo Jugosloveni“. "Proglas su potpisali Milisav Nikolić, bivši potpredsjednik Crnogorske narodne skupštine, Krsto Popović, Ivan Bulatović, Savo ÄŒelebić, Živko Nikčević, Marko Vučeraković, Pero Vuković, Niko Kašćelan i Milo Leković i u njemu se navodi da nema na svijetu uzvišenije i svetije stvari, kako za pojedinca tako i za narode, nego što je čežnja za slobodom", kazao je Đukanović. U akcijama progona komita, kako se smatra, stradalo je oko pet hiljada ljudi, zatvoreno je 420 žena i djece i zapaljeno oko 50 kuća, na predaju je primorano oko 600 komita, najveći broj je uspio da pobjegne u Italiju, a veliki broj stradao je i mučen i nakon javljanja novih komitskih jezgra. Posljednji crnogorski komiti, kako je kazao, Đukanović, likvidirani su početkom 1929. godine, a bili su to Radoš i Drago Bulatović. ”Borba protiv komita trajala je deceniju. Tako se završila jedna velika istorijska priča o crnogorskom žrtvovanju za odbranu države, njene slobode, tradicije, nezavisnosti i istorije. Bio je to posljednji pokušaj crnogorskih patriota da se suprotstave volji moćnih i nasilju “načertanijevskih“ negatora Crne Gore”, rekao je Đukanović. Prema njegovim riječima, u njihovoj hrabrosti, opredjeljenju i istrajnosti je utvrđenje temelja Crne Gore, koja je stvarana besmrtnom odanošću otadžbini u pobjedama na Krusima, Grahovcu, Vučjem dolu, Mojkovcu. ”Sa ove istorijske distance danas se jasno vidi koliko je napora trebalo da se ostvare ideali zbog kojih su se komiti žrtvovali. Kao i mnogo puta u crnogorskoj istoriji, desilo se da veliki ciljevi moraju čekati neku novu generaciju”, ocijenio je Đukanović. Govoreći o vremenu između dva svjetska rata, Đukanović je podsjetio da su neki sljedbenici crnogorske ideje završili tokom Drugog svjetskog rata kao saradnici okupatora. ”Bez obzira na motive i namjere koje su ih odvele na tu stranu, njihovu kolaboraciju nemoguće je opravdati. Kao što zbog toga ne treba zaboraviti i poništiti njihove zasluge iz ranijeg vremena”, ocijenio je Đukanović i dodao da je beskompromisni antifašizam najvrednija moralna vertikala hiljadugodišnje istorije crne Gore i najčvršće uporište njene neprolaznosti. Crnogorski komiti su svojom borbom, ciljevima i idejama, naveo je Đukanović, bili preteča pokreta za obnovu nezavisne Crne Gore 2006., a ” mi smo privilegovana generacija koja je završila tu istorijsku misiju”. ”Obnovljena na nasljeđu Komitskog pokreta, današnja Crna Gora želi njegovom afirmacijom da ukaže na kojim temeljima počiva, i koje vrijednosti baštini. Bez toga ne bi bila autentična, niti bi crnogorski trajala. Nikada više ne smijemo dopustiti da to naše dragocjeno nasljeđe bude rastakano i negirano kao ideološko oruđe bilo čije politike”, ukazao je Đukanović. Spomenik su u slavu crnogorskih komita podigli Opština Nikšić i Udruženje boraca i antifašista Nikšića, čiji je predsjednik Slobodan Mirjačić podsjetio da je ideja o njegovom podizanju bila stara nekoliko decenija. Mirjačić je rekao da su prije dvije godine UBNOR i antifašisti Nikšića donijeli odluku o podizanju spomenika svim palim crnogorskim komitima. Tu ideju podržala je Skupština opštine Nikšić, Ministarstvo kulture Vlade Crne Gore, SUBNOR Crne Gore, Filozofski fakultet, Matica crnogorska, Crnogorski pokret i brojne druge institucije i ustanove. Spomenik je napravio akademski vajar Sreten Milatović iz Nikšića, a kombinacija je bijelog autohtonog nikšićkog kamena i stakla. Visine je dva metra i 80 centimetara, ima dva kamena stuba koji predstavljaju komitske pokrete, dok je između njih stakleni zeleni stub kao simbol savremene Crne Gore. Stubovi su na vrhu spojeni kamenom gredom u obliku crnogorske kape sa komitskim grbom, dok će na Spomeniku pisati “U slavu crnogorskih komita koji su se borili za pravo, čast i slobodu Crne Gore 1916-1929”. Na svečanosti na Trgu slobode u Nikšiću brojni građani nosili su državne zastave Crne Gore i zelene barjake. (kraj) mpa/isf