Podgorica, (MINA) - Ulaganje u mlade kadrove i njihovo školovanje na domaæim univerzitetima, državnim ili privatnim, najbolji je naèin da Crna Gora ojaèa administrativne kapacitete. To je kazao profesor javne politike na Univerzitetu Griniè u Velikoj Britaniji Željko Ševiæ, napominjuæi da je to jedan od osnovnih zahtjeva Brisela za pridruživanje Crne Gore Evropskoj uniji (EU). "To daje najbolje rezultate u najkraæem roku i najjeftinije je. Crna Gora nije bogata zemlja, a i da jeste gledajte na to ovako - nema velikih klubova bez sopstvene jake škole. Ni Abramoviè i njegov Èelzi nijesu bez svoje škole fudbala", kazao je Ševiæ za Vijesti. On je ocijenio da treba graditi sopstvene kapacitete, stvoriti timove od mlaðih ljudi kojima se mogu ponuditi paketi koje neæe moæi da odbiju. "Zašto ne dati mladom èovjeku koji je državni èinovnik jednosoban ili dvosoban stan, pa da mu to bude dio dodatka na platu sljedeæih pet ili deset godina?", rekao je Ševiæ. On je naveo da školovanje u inostranstvu pomaže u jaèanju kapaciteta, ali da prvo treba obezbijediti kvalitet u sopstvenoj zemlji, a onda postdiplomu ili usavršavanje u inostranstvu nekih posebno izabranih studenata. "Takoðe, dovoðenjem stranih eksperata na fakultete, možete obezbijediti nadgradnju, stalno usavršavanje", rekao je on. Prema njegovim rijeèima, neophodno je minimum šest godina da Crna Gora ima prve struèno obrazovane kadrove iz oblasti evropskih standarda. "Prvi kadrovi Fakulteta za državne i evropske studije stiæi æe za tri godine, onda raèunajte da æe poslije toga biti spremni za neki vid menadžmenta, ako su talentovani, za tri godine", kaao je Ševiæ. On je rekao da je na putu ka EU bitno pitanje depolitizacije javne uprave, napominjuæi da je taj problem posebno izražen kod malih zemalja, kao što je Malta. "Nije bitno da li je u pitanju nepotizam, politièke, roðaèke ili regionalne veze, ali moramo biti svjesni da moramo imati depolitizovanu, profesionalnu upravu. Najbitnije je obezbjeðivanje jednakosti u postupku izbora kandidata za odreðen posao u državnoj administraciji", kazao je Ševiæ. Ševiæ je preporuèio da se, kada je rijeè o buduænosti Crne Gore, razmišlja i o drugim moguænostima, osim njenog èlanstva u EU. "U svakoj situaciji u politici morate imati alternativu. Èini mi se da u Crnoj Gori Evropa nema alternativu i mislim da treba otvoriti alternativni pogled", ocijenio je on. Ševiæ je naveo da se možda, u trenutku kada Crna Gora priðe EU, ona raspadne, dodajuæi da Unija sve više podsjeæa na bivšu Jugoslaviju. "Problem vidim u tome što je deset novih èlanica trebalo da u EU uðu 2009, Bugarska i Rumunija 2013. godine, možda sa Hrvatskom ili je ona trebalo da uðe prije njih. Ali, to su bila politièka obeæanja, želja da se proširi unija", naveo je on. Ševiæ je zakljuèio da moramo biti svjesni da su rješenja o èlanstvu više bila politièka, nego što su te države bile spremne za ulazak EU. (kraj) tmi