Berlin, (MINA-BUSINESS) - Nade u oporavak eurozone oèigledno su prevelike, s obzirom na to predsjednik Evropske centralne banke (ECB), Mario Dragi /Draghi/, koji namjerava da otkupi državne obveznice kako bi pomogao zemljama u krizi, još bori s protivnicima u vlastitim redovima. Kakvu god odluku da donesu njegove kolege u ECB-u, biæe opasno, piše njemaèki poslovni nedjeljnik Špigl /Der Spigel/. Oèekivanja su u èetvrtak bila ogromna, jer se u Frankfurtu odluèivalo o buduænosti zajednièke valute. Investitori iz cijelog svijeta oèekivali su odluku ECB o otkupu državnih obveznica, što bi smanjilo teret kamata u zemljama koje su u krizi, prenose SEEbiz. Dragi je nade u oporavak podsticao najavama da je ECB spremna da preduzme sve kako bi spasila euro, što je uticalo na znaèajan rast cijena dionica na berzama. On je, meðutim, javnosti mogao ponuditi razoèarenje, s obzirom na komplikovanu reèenicu, koju je poslije sat vremena morao dodatno objašnjavati. »Kao dio svog mandata, u srednjeroènom periodu stabilnosti cijena, uzimajuæi u obzir nezavisnost u voðenju monetarne politike, Upravni odbor ECB može na tržištu preduzeti operacije koje su dovoljno velike da bi ostvarile svoj cilj", saopštio je Dragi. On je, pored toga, postavio još dva preduslova, od kojih je prvi podrazumijevao neophodne reforme u zemljama u krizi, a drugi da politièari pripreme sve neophodno za uspostavljanje fondova koji æe otkupiti obveznice. Dragi je dodao i da bi, nakon ispunjavanja tih uslova, ECB mogla uèestvovati u velikim novèanim èudima, što bi se moralo detaljno ispitati u narednim sedmicama. Investitori su bili razoèarani, a širom Evrope indeksi su poèele padati. Za španske državne obveznice investitori su zahtijevali naglo vraæanje kamata za više od sedam odsto - na nivo od prošle sedmice, prije najave Dragija. Špigl piše da otpor postoji i u samoj ECB, gdje se vodi rat razlièitih ideologija. Dok se bankari iz Italije, Španije i Francuske bore za smanjenje kamata kroz kupovinu državnih obveznica, Bundesbanka se ne želi upustiti u tako nešto, jer se plaši da bi ECB mogla izubiti nezavisnost i izložiti se još veæem riziku od negativnih bilansa. Obje strane imaju valjane argumente. Puno toga govori u prilog tezi da bi kupovina obveznica, barem na kratko, pomogla u ublažvanju najoštrijih vrhova eurokrize. »Visoke rizik-premije za neke državne obveznice nijesu prihvatljive«, kazao je Dragi. Ponuda Španije investitorima, koja bi podrazumijevala više od sedam odsto kamate za zajam na tržištu kapitala, ne bi bila održiva na duge staze, a eventualne obveznice ECB-a mogle bi smanjiti kamatne stope. Postoji opasnost i od inflacije, od koje posebno strahuju Njemci, dok se ekonomisti raspravljaju da li æe kupovina obveznica podiæi cijene. ECB je od maja 2010. godine na tržište izbacila obveznice vrijedne 211 milijardi EUR, što u odnosu na kolièine koje je izdala amerièka centralna banka – FED nije tako mnogo. Meðutim, ukoliko ECB ponudi veæe iznose, nije sigurno da æe novac i povratiti s tržišta. Dragi je namjerno ostavio otvorenu moguænost zamrzavanja dalje kupovine, tako da se detalji još dogovaraju. Trenutno je veæi problem od moguæe inflacije èinjenica da ECB dugoroèno gubi kredibilitet kao èuvar novca. Evropski bankari okupljeni u ECB moraæe da odaberu koji im je rizik manji – postepeni gubitak njihove vjerodostojnosti kombinovan sa eventualnom inflacijom ili kolaps eurozone. Ukoliko se odluèe za kolaps, to bi moglo znaèiti i kraj ECB-a, odnosno ukidanje njihovih radnih mjesta, jer bez eura nijesu potrebni ni euro-bankari. (kraj) nar