Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Suša u Crnoj Gori, najveæa u posljednjih 50 godina, prepolovila je biljnu proizvodnju, a direktne štete preliminarno iznose i do èetiri miliona EUR, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Pomoænik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja, Branko Bulatoviæ, kazao je da æe najveæi pad imati sektor stoèarstva zbog slabog roda kabaste stoène hrane, kao i žitarica - kukuruza, ovasa, jeèma i raži. “Smanjeni prinosi se u ovom trenutku mogu samo okvirno procijeniti na nivo izmeðu 3,5 i èetiri miliona EUR”, rekao je Bulatoviæ za Glasnik Privredne komore (PKCG). On je naveo da se za žitarice procjenjuje pad na oko 0,2 miliona EUR, a za povrtlarstvo oko 1,2 miliona EUR. Projektovani pad proizvodnje u stoèarstvu iznosiæe najmanje deset odsto. “Što se indirektnih šteta tièe, manjak proizvodnje u agraru znaèiæe smanjenje prihoda farmera, ali i odreðeni rast cijena kultura koje su podbacile. Na taj naèin bi dodatno bio ugrožen i stoèni fond u Crnoj Gori”, ocijenio je Bulatoviæ i dodao da se radi o preliminarnim procjenama. Ministarstvo poljoprivrede, kako je naveo, pruža podršku malinarima, proizvoðaèima mlijeka kroz tri dodatna centa po kilogramu koncentrovane stoène hrane, ali se razmatraju nove aktivnosti koje za cilj imaju organizovani otkup tržišnih viškova jagnjadi pod povoljnim uslovima za organizacije penzionera. “U saradnji sa Investiciono-razvojnim fondom (IRF), Ministarstvo planira realizaciju projekta nabavke stoène hrane za potrebe poljoprivrednih proizvoðaèa. IRF æe odobriti do 1,5 miliona EUR, a korisnici bi bili zaduženi da nabave i isporuèe stoènu hranu poljoprivrednim proizvoðaèima”, kazao je Bulatoviæ. Prema njegovim rijeèima, kao što ni do sada nije bio sluèaj, realno je pretpostaviti da ne može doæi do nestašica, posebno u sektorima stoèarstva, voæa, povræa i žitarica, prije svega zbog obima njihove proizvodnje u Crnoj Gori, ali i otvorenosti crnogorske ekonomije i moguænosti njihove nabavke na stranim tržištima. Što se tièe najavljenih štrajkova proizvoðaèa mlijeka, Ministarstvo poljoprivrede je odgovorilo dijelu nikšiækih proizvoðaèa koji tvrde da se otkupna cijena mlijeka nije mijenjala devet godina. “Ministarstvo je poveæalo premije za otkup mlijeka sa pet na sedam centi, sa dodatnih jednim centom za kolièinu preko èetiri hiljade litara mjeseèno”, kazao je Bulatoviæ. On je objasnio da, zajedno sa otkupnom cijenom mljekara i opštinskim premijama, poljoprivrednici koji se bave proizvodnjom mlijeka dobijaju izmeðu 40 i 50 centi po litru, zavisno od njegovog kvaliteta i kolièine. To je cijena meðu najveæim u regionu, a prosjeèna cijena u EU je izmeðu 25 i 29 centi. Bulatoviæ je naveo da pojedine proizvode, kao što su ulje, šeæer, kafa, brašno, žitarice, Crna Gora ne proizvodi ili barem ne u dovoljnim kolièinama i na formiranje njihovih cijena se ne može uticati, posebno ne vantržišnim mehanizmima. “Proizvodimo teletinu i govedinu, jagnjetinu, živinsko meso, mlijeko i mlijeène proizvode, pa tu ne treba oèekivati posebne cjenovne udare”, poruèio je Bulatoviæ. On je dodao da se rast cijena u Srbiji, koja je najznaèajnije uvozno tržište za Crnu Goru, tumaèi rastom kursa dinara u odnosu na euro. “Crna Gora, meðutim, uvoz iz Srbije plaæa eurima, pa cijena prema nama ne bi trebala da se poveæa – osim možda u dijelu poveæanih troškova pojedinih inputa. Sve su to relativno mala poveæanja na nivou od maksimum pet do deset odsto, osim za brašno”, ocijenio je Bulatoviæ. Cjenovne fluktuacije su, kako je zakljuèio, prirodna odlika tržišne i otvorene privrede, kakva je crnogorska. (kraj) sam/nar