Lozana, (MINA-BUSINESS) - Nova ekonomska kriza mogla bi ponovo da izbije u proljeæe naredne godine, tim prije što se ne preduzimaju opsežne mjere koje bi je sprijeèile, upozorio je švajcarski ekspert Arturo Bris. "Ne treba da nas zavara to što su se naizgled mnoge zemlje oporavile od krize iz 2008", rekao je Bris koji je ekspert sa Instituta za razvoj poslovnog upravljanja i profesor finansija na Poslovnoj školi IMD iz Lozane. On je tokom nedavne konferencije u Švajcarskoj kazao da se suviše èesto ne uzima nikakva pouka iz prošlosti i ne èini ništa kako bi se preduprijedila nadolazeæa kriza, iako su svi svjesni njenih opasnosti. Bris smatra da bi svijet mogao da se suoèi sa finansijskom krizom od aprila naredne godine, navodeæi osam upozoravajuæih faktora. "Berzanska tržišta su prošle godine zabilježila nerealne pozitivne perfomanse, tako da bi situacija u jednom trenutku mogla da eksplodira. Poèetkom ove godine analitièari su bili razoèarani raskorakom izmeðu profita i oèekivanja tržišta. Ukoliko bi se tržišta vratila na razumni nivo u pogledu profita, to bi dovelo do kraha 30 do 35 odsto berzanskog tržišta", upozorio je Bris, prenosi Tanjug. Paralelni kineski bankarski sistem, koji se sastoji iz zajmova uglavnom namjenjenih vladinim institucijama èije poslovanje nije transparentno niti je otvoreno konkurenciji, predstavlja drugi upozoravajuæi faktor predstojeæe krize. "Ukoliko doðe do pucanja bankarskog sektora u Kini, svjetska ekonomija bi ozbiljno bila ugrožena", rekao je Bris. Još jedan od prijeteæih faktora je, kako je naveo, moguænost da SAD, koje su najveæi svjetski proizvoðaè gasa, preuzmu dosadašnju ulogu Rusije kao vodeæeg svjetskog energetskog dobavljaèa. "Ukoliko bi Amerikanci poèeli da snabdijevaju ostatak svijeta gasom, Rusija bi mogla da se osjeti ugoženom i da izazove geopolitièku oluju. SAD bi u tom sluèaju kontrolisale cijene energenata, vršeæi uticaj na zemlje kao što su Velika Britanija, Indija i Japan", objasnio je Bris. Još jedna opasnost koja može da dovede do nove krize je naduvavanja cijena nekretnina, koje se trenutno dogaða u Brazilu, Kini, Kanadi i Njemaèkoj, gdje cijene skaèu zbog velike kreditne raspoloživosti. "Kupci koji lako dolaze do kredita podižu cijene koje ne odgovaraju realnoj vrijednosti", kazao je Bris. Jedan od pokazatelja predstojeæe krize je i degradacija keditnih rejtinga. Preduzeæa gomilaju prevelike dugove, a nova norma postaje ocjena kreditnog rejtinga BBB. U SAD samo tri kompanije imaju i dalje ocjenu AAA - Exxon Mobil, Microsoft i Johnson and Johnson. "Ukoliko se snižavanje kreditnog rejtinga uzme kao indikator nadolazeæeg bankrotstva, onda ogromnom broju preduzeæa predstoji krah. U sluèaju rasta kamatnih stopa od dva odsto polovina preduzeæa bi propala", rekao je Bris. Ratovi i konflikti su moguæa posljedica nove ekonomske krize. Po èitavom svijetu osim u pojedinim regionama Evrope i SAD rastu geoplitièke tenzije. "Pojedini dogaðaji kao što je kriza na Krimu mogla bi da dovede do sunovrata tržišta èak i bez izbijanja rata", smatra Bris. Švajcarski eskpert upozorava da bi nova kriza poveæala siromaštvo koje se veæ širi na globalnom nivou, što može da dovede do socijalnih konflikata u sluèaju da siromašni postanu još siromašniji. Borba protiv nejednakosti i težnja ka preraspodjeli bogatstva mogla bi da uspori privredni rast i smanji uèinak inovacija, što ugrožava globalnu ekonomiju. "Suficiti u blagajnama centralnih banaka i državnih preduzeæa mogli bi na kraju da ugroze èitavu ekonomiju. Evropska centralna banka pozajmljuje novac finansijskim institucijama, koje opet taj novac ulažu u u centralnu banku, što predstavlja zaèaran krug", ocijenio je Bris. U sadašnjim okolnostima, Google bi, kako je dodao, mogao da postane veæinski vlasnik irske imovine a Microsoft da kupi više od 50 odsto Singapura, što bi bilo krajnje nemoralno. (kraj) bvm