Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Prosjeèna crnogorska penzija, koja se usklaðuje prema švajcarskom modelu od 198,6 EUR, pala je posljednjih nekoliko mjeseci na svega polovinu prosjeène zarade. Švajcarski model obraèunavanja penzije koji predviða polugodišnje usklaðivanje, uveden je 2004. godine, a do sada je kao rezultat imao znaèajno smanjenje crnogorskih penzija u odnosu na mjeseènu zaradu zaposlenih, piše Republika. Prema prethodnom sistemu obraèunavanja, iznos penzija se usklaðivao iskljuèivo sa rastom zarada, a kao rezultat imao je posljedicu da je tada prosjeèna penzija iznosila oko 80 odsto prosjeène plate. Prema švajcarskom modelu penzije se usklaðuju 50 odsto na osnovu rasta cijena i 50 odsto prema rastu zarada. U Udruženju penzionera kažu da je “samo u nekoliko posljednjih mjeseci” prosjeèna penzija pala 12 odsto u odnosu na prosjeènu platu, pa, zato smatraju da penzije treba usklaðivati sa rastom plata. Zaposleni Crnogorci su u martu prosjeèno primili 396 EUR. Svjetska iskustva u usklaðivanju penzija pokazuju veliku raznolikost u odabiru kriterujuma. Tako, prema podacima Svjetske banke, veæina zemalja OECD-a kao jedini kriterijum za usklaðivanje penzija uvela je rast cijena na malo. U tu kategoriju zemalja spadaju Belgija, Njemaèka, Kanada, Francuska Island, Japan, Norveška, Portugal, Španija, Velika Britanija i SAD. Zemlje poput Holandije i Njemaèke u svojim penzionim reformama su uvele stavku da se penzije usklaðuju iskljuèivo prema kriterijumu rasta zarada. Zemlje centralne i istoène Evrope poput Hrvatske, Srbije, Estonije, Maðarske, Latvije i Slovaèke obraèunavaju penzije prema švajcarskom modelu, koji inaèe preporuèuje MMF svim zemljama u razvoju. Posljednja povišica crnogorskim penzionerima je bila u januaru kada je penzija uveæana 6,95 odsto, kao rezultat redovnog zakonskog usklaðivanja. Za mjeseènu isplatu penzija sada je potrebno oko 24 miliona EUR. U zemljama u okruženju takoðe je prisutna tendencija podizanja starosne granice za odlazak u penziju - u Norveškoj i Danskoj ta granica je 67 godina i za muškarce i za žene, u Njemaèkoj - 63 godine, u Francuskoj - 60 godina, u Maðarskoj -62 godine. U Hrvatskoj je 60 godina za žene i 65 za muškarce, a u Sloveniji 61, odnosno 63 godine. U Crnoj Gori starosna granica za muškarce je 65 godina, a za žene pet godina manje. U razvijenim zemljama jaz izmeðu plata i penzija je mnogo izraženiji nego u Crnoj Gori. Prema podacima Svjetske banke, u Grèkoj je penzija u odnosu na platu samo 33 odsto, u Velikoj Britaniji 38 odsto, u Austriji 37, u Španiji 41 u Njemaèkoj 45 odsto. Meðutim, u tim zemljama su uvedeni drugi i treæi stub penzionog osiguranja, tako da su ukupna primanja penzionera mnogo veæa. Što se tièe zemalja regiona, prema podacima tamošnjih penzionih fondova, u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj prosjeèna penzija iznosi 55 odsto prosjeène zarade. (kraj) bvm