Ženama obezbijediti jednako učešće u društvenom životu
- Ženama obezbijediti jednako učešće u društvenom životu
- Post By urednik
- 17:03, 25 maj, 2016

Podgorica, (MINA) – Ženama je neophodno obezbijediti jednako učešće u svim segmentima društvenog života, kako bi njihov potencijal dobio puni smisao, a uloga bila prepoznatljivija i značajnija, poručeno je na otvaranju Konvencije žena Zapadnog Balkana.
Ministarka nauke, Sanja Vlahović, kazala je da svako moderno društvo mora poštovati ulogu žene u svim svojim segmentima i da one u njemu ne treba da budu zastupljene samo u vidu procenata i brojki.
Ona je navela da strateškim planiranjem svih segmenata društva interesi, potrebe žena i njihov rad moraju biti prepoznati.
Vlahović je kazala da je Balkan posebna regija kojom se treba baviti kada je položaj žena u pitanju, a da je Crna Gora istorijski i kroz književnost i tradiciju gajila kult žene. „Ali kult žene koji je uglavnom bio prepoznat kao kult majke, sestre i ćerke“.
Prema njenim riječima, u modernom vremenu je potrebno da se, pored onih najvažnijih, razvije i uloga žene kao profesionalca, kako bi ona prestavljala važan faktor u društvu.
„Sigurna sam da je uloga žene prepoznata, ali mora biti još značajnija u društvu“, poručila je Vlahović.
Programska direktorka Konvencije, Emina Kolarević, ukazala je da je Crna Gora prva u regionu kada je u pitanju proces evropskih integracija, ali poslednja u orodnjavanju institucionalnog okvira.
Ona je poručia da nije dovoljno samo donijeti zakone, koji su u skladu sa međunarodnim standardima, već ih je potrebno u praki doslovno primjenjivati.
Kolarević je rekla da je u Crnoj Gori na čelu političke partije samo jedna žena, a da na najvišim pozicijama izvršne vlasti nijesu zastupljene. „Danas imamo tri ministarke, za razliku od prošle sedmice kada smo imali četiri“.
Prema njenim riječima, Crna Gora je na dnu ljestvice evropskih zemalja po zastupljenosti žena u parlamentu.
„Žene u Crnoj Gori prosjeku dnevno rade tri i po sata duže od muškaraca, ali zarađuju skoro 20 odsto manje od njih“, navela je Kolarević.
Ona je poručila da je svaka žena obavezna da se bori za svoja prava u okviru mogućnosti. „A time se ona ne bori samo za sebe već i za buduće naraštaje“.
Ministar za ljudska i manjinska prava, Suad Numanović, rekao je da u 21. vijeku žena postaje vidljivija, bori se za svoje mjesto i protiv svakog oblika rodne nejednakosti.
Žene se, kako je kazao, danas mogu vidjeti i na nacionalnom i lokalnom nivou, u parlamentu i Vladi, za govornicom „kao rječita i moćna figura“.
Numanović je istakao da žene u Crnoj Gori prestavljaju veoma bitan resurs, jer one čine 51 odsto ukupnog stanovništva, a više od 60 odsto njih je visoko obrazovano.
„To govori da imamo obavezu da obezbijedimo jednako učešće u svim segmentima društvenog života kako bi njihov potencijal dobio puni smisao u demokrstakoj državi kao što je Crna Gora“, naveo je Numanović.
Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori su vidljivi pomaci u podsticanju rodne ravnopravnosti, a zakonodavni i institucionalni okvir značajno unaprijeđen poslednjih godina.
Numanović je kazao da je Konvencija dobar primjer koji može poslužiti unaprjeđenju rodne ravnopravnosti i zajedničkom djelovanju na antidiskriminaciji i borbi protiv svih oblika nejednakosti.
„Siguran sam da će se na Konvenciji otvoriti neka od stručnih pitanja i da će se razmjenom različitih praksi doći do konstruktivnih rješenja, kako bi se unaprijedio položaj žena na području Zapadnog Balkana“, ocijenio je on.
Numanović je poručio da je potrebno zaustaviti svaki vid nasilja nad ženama. „Jer ta negativna društvena pojava i dalje neumoljivo pritiska naše društvo koje, nažalost, nije imuno na ovaj fenomen“.
Kako je dodao, žene su odavno pokazale svoju snagu volje, kolika je njihova posvećenost poslovima koje obavljaju i kako mogu razviti svoj potencijal i pretvoriti ga u prosperitet.
Gradonačelnik Podgorice, Slavoljub Stijepović, kazao je da, iako je crnogorska istorija dominantno vezana za patrijahalno vaspitanje, žena je uvijek bila stub porodice i temelj cjelokupne društvene zajednice.
„Zbog toga žene Zapadnog Balkana moramo posmatrati kroz prizmu bogate, ali istovremeno turbulentne prošlosti ovih prostora, doživljavati je kao borca za slobodu i demokratiju i nerijetko kao privrednika“, naveo je Stijepović.
Prema njegovim riječima, današnja stvarnost ne odražava pravo mjesto koje ženi pripada.
Izvršna direktorica Konvencije, Selena Tasić, kazala je da je Crna Gora ove godine, 15 godina nakon ratifikacije, okončala proces izrade prvog Nacionalnog plana za sprovođenje rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1325 – Žene, mir i bezbjednost.
Ona je navela da se bezbjednost žena, djevojaka i djevojčica dovodi u direktnu vezu sa bezbjednošću čitavog društva.
„Dok polovina ljudske populacije ostaje nejednaka ne postoje uslovi za vladavinu prava“, poručila je Tasić.
(kraj) nim/boj