Podgorica, (MINA) – Žene u Crnoj Gori predstavljaju organizovaniju i obrazovaniju polovinu stanovništva, ali su i dalje nedovoljno zastupljene u politièkom i ekonomskom životu, saopšteno je na otvaranju meðunarodnog skupa na temu implementacija kriterijuma Evropske unije (EU) o rodnoj ravnopravnosti. Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanoviæ kazao je da su zaštita i promocija prava žena važna tema za unaprjeðenje demokratije, za politièku i ekonomsku sigurnost svakog društva. “U protekloj deceniji, Crna Gora je utkala u zakonodavne i strateške okvire odredbe koje garantuju ista prava, ali i jednake šanse i moguænosti za žene i muškarce”, rekao je Numanoviæ. On je podsjetio da žene èine 50,6 odsto stanovništva u Crnoj Gori, i naglasio da “polovina ljudskog kapitala jedne zemlje ne smije biti zanemaren resurs, veæ naprotiv”. “Ako tome dodamo informaciju da je to bolje organizovana i obrazovana polovina, jer žene u Crnoj Gori završavaju fakultet oko 60 odsto u odnosu na muškarce, i da samim tim pokazuju uspješnije rezultate od muškaraca, onda je to veoma znaèajno pitanje”, kazao je Numanoviæ. Prema njegovim rijeèima, praksa, meðutim, pokazuje da rodna diskriminacija postoji u razlièitim oblastima života, o èemu jasno svjedoèe podaci o uèešæu žena u politici, o stopi njihove ekonomske aktivnosti, kao i stopi nasilja nad njima. Numanoviæ je kazao da zemlje zapadnog Balkana, koje su u razlièitim fazama procesa pristupanja EU, tokom tog procesa treba da usvoje i implementiraju pravnu tekovinu Unije u oblasti rodne ravnopravnosti. On je ocijenio da je crnogorsko zakonodavstvo, u najveæoj mjeri, usaglašeno sa meðunarodnimm standardima, ali je znaèajnije pitanju njegova primjena u praksi. “Naroèitu pažnju treba posvetiti osjetljivim grupama žena koje trpe takozvanu dvostruku diskriminaciju, kao što su Romkinje, žene sa invaliditetom, žene sa sela, samohrane majke i izbjeglice”, smatra Numanoviæ. Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Mitja Drobniè, naglasio je da muškarci i žene treba da imaju iste uslove i moguænosti u životu. “To nije luksuz, to je neophodnost, i pretvaranje rodne ravnopravnosti u stvarnost je logièno i neophodno za svaku zemlju koja pokušava da stremi vrijednostima EU”, naveo je Drobniè. On je kazao da na zapadnom Balkanu rodna ravnopravnost nije garantovana u praksi, i da je Evropska komisija jasno ukazala da zemlje koje žele da pristupe EU moraju ta prava garantovati zakonima koji se moraju sprovoditi. Drobniè je kazao da je u Akcionom planu za poglavlje 23, pitanje ljudskih prava, meðu kojima i rodna ravnopravnost, stavljeno u prvi plan. “Želimo da vidimo bolje funkcionisanje institucija zaduženih za sprjeèavanje nasilja i zaštitu žrtava, i da te institucije budu nezavisne i nepristrasne. Želimo i takvo sudstvo koje treba da bude jaka spona u tom lancu”, naveo je Drobniè. On je naglasio da je od presudne važnosti da državne institucije i poslovni sektor saraðuju sa civilnim društvom, kroz inicijative koje æe stvoriti svijest o znaèaju rodne ravnopravnosti i borbe protiv rodnih stereotipa. Drobniè je kazao da intenzivnije uèešæe žena u politici treba da bude jedan od ciljeva zemalja zapadnog Balkana. On smatra da je veoma važno ukljuèiti žene u proces integracija, ne samo kao donosioce odluka, nego i kao sagovornike, savjetnike i one koji prate situaciju. “Više žena u politici ne znaèi samo veæi procenat žena u nacionalnom i lokalnim parlamentima, nego i više žena ministara, gradonaèelnica i direktorica u javnim preduzeæima”, naglasio je Drobniè. Stalni predstavnik UNDP Rastislav Vrbenski ocijenio je da su, uprkos pozitivnim promjenama, žene u regionu zapadnog Balkana i dalje nedovoljno zastupljene u procesu donošenja odluka, kako politièkih, tako i ekonomskih. I dalje je, kako je naveo, prisutan i èitav spektar drugih problema usko vezanih za uloge muškaraca i žena u društvu, za porodièno nasilje i diskriminaciju. Govoreæi o zastupljenosti žena u politici, Vrbenski je podsjetio da je u crnogorskom parlamentu svega 16 odsto žena, što je najniži procenat u regionu. On je ocijenio da se, uprkos naporima meðunarodnih organizacija, institucija i civilnog sektora, stvari mijenjaju veoma sporo. “Svjesni smo da je u Crnoj Gori potrebno više politièke volje kako bi žene postale pravi akteri u donošenju politièkih i ekonomskih odluka”, kazao je Vrbenski. On je rekao da izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika treba precizirati da svako treæe mjesto na izbornoj listi pripada ženama, i da “kad žena ode iz Skupštine, treba da je zamijeni druga žena”. “Zemlje kandidati i potencijalni kandidati i te kako mogu da iskoriste proces evropskih integracija za unaprjeðivanje rodne ravnopravnosti. To je prilika koju ne treba propuštiti”, poruèio je Vrbenski. Èlanica Evropskog parlamenta, Marija Kornelisen, kazala je da se o problemu rodne ravopravnosti dosta govori. “Ali se èini da sve to ostaje u drugom planu u odnosu na neke krupnije probleme koji su uvijek ispred, kao što je borba protiv korupcije i organizovanog kriminala”, rekla je Kornelisen. Rektor Univerziteta Crne Gore, Predrag Miranoviæ, kazao je da je ta visokoškolska institucija posveæena tome da omoguæi obrazovanje zasnovano na ravnopravnosti i zaštiti od diskriminacije. “Meðutim, s obzirom na to da živimo u društvu u kojem se sporo mijenja tradicionalna percepcija uloga muškaraca i žena, neophodna je zajednièka akcija svih institucija na svakom nivou”, zakljuèio je Miranoviæ. (kraj) gop/žug