Podgorica, (MINA-BUSINESS) — Žene u Crnoj Gori se i dalje suoèavaju sa radno-pravnim i regulatornim preprekama za potpuno uèešæe u privredi, navodi se u novom izveštaju koji su danas objavili Svjetska banka (SB) i Meðunarodna finansijska korporacija (IFC). Prema izvještaju u kojem su podaci objektivnog mjerenja zakonskih razlika meðu polovima u 141 ekonomiji u svijetu, a koje je obuhvatilo šest oblasti, u Crnoj Gori živi 317,4 hiljade žena, ali nema podataka koliko je njihovo uèešæe u radnoj snazi. “Žene ne mogu da rade isti broj radnih sati ni u istim djelatnostima kao muškarci, ali imaju godinu porodiljskog odsustva za vrijeme kojeg im poslodavac i država isplaæuju 100 odsto mjeseène zarade. Ipak, ne postoji zakon koji poslodavca obavezuje da zaposlenoj da isti posao kada se vrati sa porodiljskog odsustva”, navodi se u izvještaju SB i IFC-a. Kako se navodi, u Crnoj Gori postoji zakon koji spreèava poslodavca da otpusti trudnicu. U cijelom regionu istoène Evrope i centralne Azije postoji razlièita starosna granica za odlazak u penziju za muškarce i žene. Od 23 ekonomije u regionu, samo Jermenija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Letonija nemaju razlièitu starosnu granicu za muškarce i žene. “U Crnoj Gori je zakonska starosna granica za penzionisanje u privatnom sektoru 60 godina za žene, a 65 za muškarce, ali ono nije obavezno kada se ta granica dostigne”, stoji u izvještaju. U Crnoj Gori, prema rezultatima izvještaja, žene imaju ista zakonska prava na radnom mjestu kao muškarci, a imaju i isti pristup pravosuðu. Jednaka prava imaju udate i neudate žene. Prema istraživanju SB žene u Crnoj Gori imaju jednak pristup institucijama kao i muškarci, a jednake su i kada je u pitanju podjela dužnosti u braku. U izvještaju se navodi da u crnogorskom Ustavu ne postoji odredba koja se odnosi na nedeskriminaciju na osnovu roda ili pola, ali se garantuje jednakost pred zakonom. Ne navodi se ni jedna nejednakost muškaraca i žena kada se radi o vlasništvu nad pokretnom i nepokretnom imovinom. U izveštaju sa nazivom Žene, poslovanje i zakon 2012 navodi se da, iako su zakonske razlike izmeðu muškaraca i žena smanjene u 36 ekonomija,103 od 141 ekonomija koliko ih je bilo predmet istraživanja i dalje u zakonima prave razliku meðu polovima u bar jednom od kljuènih pokazatelja iz ovog izveštaja koji su se odnosili na pristup institucijama, korišæenje imovine, zapošljavanje, dobijanje stimulacija za rad, zaduživanje i pristup pravosuðu. Identifikovana je 41 zakonska i regulatorna reforma sprovedena izmeðu juna 2009. i marta 2011. godine koja bi mogla da poboljša ekonomske moguænosti za žene. Ekonomije istoène Evrope i centralne Azije, pokazali su rezultati istraživanja, ne nameæu ženama brojna zakonska ogranièenja. Nijedna od tih ekonomija ne ogranièava moguænost žena da zakljuèuju ugovore, otvore bankovni raèun, putuju u inostranstvo ili upravljaju imovinom. "U ovim ekonomijama razlika meðu polovima pravi se samo u radno-pravnim propisima. U regionu postoji i veæa vjerovatnoæa za bolji pristup pravosuðu kroz sudove za potraživanja male vrijednosti i bolji pristup kreditiranju, putem kreditnih biroa i registara koji imaju veæu pokrivenost", stoji u izvještaju. Prema rezultatima, u sedam ekonomija istoène Evrope i centralne Azije u poslednjih godinu i po sprovedene su izmjene koje su uticale na pokazatelje iz izveštaja, i to Albanija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Bugarska, Letonija, Moldavija i Rumunija. "Na globalnom nivou, žene èine 49,6 odsto stanovništa, ali samo 40,8 odsto radne snage u formalnom sektoru. U izveštaju je pokazano da žene u ekonomijama u kojima se zakonima prave veæe razlike izmeðu muškaraca i žena imaju, u prosjeku, manji udio u broju zaposlenih u formalnom sektoru", pokazalo je istraživanje SB i IFC-a. U izveštaju su je zakljuèeno da u svim ekonomijama, postoji više zakonskih razlika koje se odnose na udate nego na neudate žene. U 23 ekonomije, udate žene ne mogu po zakonu da biraju gdje æe živjeti, a u 29 ekonomija po zakonu ne mogu da budu priznate kao nosilac domaæinstva. “Konkurentnost i produktivnost imaju veze sa efikasnom raspodjelom resursa, ukljuèujuæi i ljudske. Privreda trpi kada je polovini svjetske populacije onemoguæeno potpuno uèešæe. Svakako ne iznenaðuje to što su najkonkurentnije svjetske ekonomije te u kojima je raskorak u moguænostima za muškarace i žene najmanji”, rekao je direktor za globalne pokazatelje i analizu Grupacije SB, Avgusto Lopez-Klaros /Augusto Lopez-Carlos/. Izvještaj je pokazao da su u prosjeku, razlike malobrojnije u ekonomijama u kojima se ostvaruju visoki prihodi nego u ekonomijama sa srednjim i nižim prihodima. Bliski istok i sjeverna Afrika imaju najviše zakonskih razlika izmeðu muškaraca i žena, a za njima slijede južna Azija i Afrika. U Africi se kao izuzetak istièe Kenija, koja je prva u svijetu po broju sprovedenih reformi u poslednje dvije godine koje se tièu jednakosti polova. Na regionalnom nivou, najviše poboljšanja u pogledu jednakosti polova ostvareno je u Latinskoj Americi, na Karibima, u Evropi i centralnoj Aziji. (kraj) god