Podgorica, (MINA) – Stanje crnogorske kulturne baštine je loše, a za to je višestruko odgovorna država, smatra slikar Zoran Živkoviæ. On je ocijenio da je stanje odnosno devastiranost kulturne baštine oblast koja dugo optereæuje Crnu Goru i koja je najbolji primjer niskog civilizacijskog refleksa našeg društva. »Neadekvatna normativna ureðenost, loša organizaciona i kadrovska pokrivenost u javnom sektoru zaštite, uz odsustvo važnih nadležnosti i volje za stvarnom akcijom kod politièkih nosilaca vlasti kljuèni su problemi u vezi zaštite spomenika kulture«, rekao je Živkoviæ agenciji MINA. On je ukazao da je još na snazi važeæi Zakon o zaštiti spomenika kulture iz 1991. godine. Prema Živkoviæevim rijeèima, u Kotoru, postoji nedovoljna zainteresovanost za važnost nekih, veæ registrovanih, spomenika kulture, poput praistorijskih crteza u Lipcima. »Tu su i nedozvoljene intervencije na spomenicima kulture - Perast, Kotor, kao i neregistrovanje nekih znaèajnih arheoloskih i kulturno-istorijskih lokaliteta - tumuli u Grblju i Tivtu, stari crnogorski put, austrougarske fortifikacije«, naveo je on. Živkoviæ, koji je èlan savjeta za kulturu Liberalne partije, smatra da je zbog lošeg stanja kulturne baštine država odgovorna po više osnova. »Odgovorna je zbog loših propisa, neažuriranja liste registrovanih spomenika kulture, nepostojanja valjanog programa zastite sa obaveznim mjerama i neizdvajanja elementarno potrebnih finansija za rad oba zavoda za zastitu i Centra za arheološka istraživanja, u kojima zbog toga nema dovoljno struènog kadra sa neophodnim novcem i pretpostavkama za rad«, naveo je on. Živkoviæ je kazao da je posljednji upis u registar spomenika kulture bio 1991. godine, a da je za dobijanje spomenièkog statusa nadležna Skupština, koja od te godine to nije imala na dnevnom redu. Prema njegovim rijeèima, na osnovu toga koliko se budžetom izdvaja za tu oblast, jasno je kakav je odnos drzave prema kulturnoj bastini. Bivši ministar kulture Vesna Kilibarda saopštila je ranije da je od ukupnog broja spomenika kulture u Crnoj Gori ugroženo i devastirano gotovo 69 odsto i ocijenila da je ih je najviše ugroženo namjerno. Ti podaci, prema rijeèima Živkoviæa, odgovaraju korektno uraðenom Izvještaju iz sredine 2005. godine, kojim je analiziran stepen devastacije i degradacije spomenièkog fonda. »Prema tom izvjestaju, od preko 350 registrovanih spomenika kulture bilo je više od dvije treæine u veæoj ili manjoj mjeri devastirano. Dakle, to je precizno u odnosu na registrovane spomenike kulture ali je van centralnog registra ostalo puno toga, zbog neažuriranja registra spomenika”, napomenuo je on. Pitanje je i to, smatra on, da li je, uz svu ozbiljnost namjera komisije koja je na tome radila, moguæe doæi do svih podataka o povredama materijalne kulturne baštine, nepokretne, i naroèito pokretne. “Kako god, tada je uraðena analiza koja nije izazvala potrebno raspolozenje za stvarnu akciju jer se do sada ništa nije desilo. Pretpostavljam da su doneseni neki zakljuèci koji su ostali samo ispisani na papiru”, rekao je Živkoviæ. On smatra da je sada stanje gore jer je to oblast u kojoj, kako je rekao, vrijeme ne popravlja stvari. “Vrlo je vjerovatno da bi ažuriran registar, osim dopuna, morao biti mijenjan i nekim brisanjima. Neaktivnost i protok vremena su faktori koji su u službi devastiranja, uz agresivni investitorsko graditeljski ciklus”, upozorio je Živkoviæ. Prema njegovim rijeèima, ostaje otvorena prièa za pokretnu materijalnu kulturnu baštinu i za duhovnu, nematerijalnu baštinu, koji su dio opsteg pojma kulturne baštine. Na pitanje, da li je upoznat sa rezultatima Vladinog programa protiv devastacije spomenika kulture, Živkoviæ je odgovorio odreèno. “U vrijeme voðenja Ministarstva od Vesne Kilibarde uraðena je analiza na osnovu koje je pripremljen i predstavljen jedan skup naloga, za koji se ipak ne može reæi da je program. Radilo se o nalozima koji su mogli da znaèe poèetak aktivnosti, ali, da ja znam, nikad ni ti nalozi nijesu sprovedeni u djelo, osim što su poslužili kao izgovor za kadrovske obraèune”, rekao je Živkoviæ. Prema njegovim rijeèima, možda i postoji nešto kao program, ali bez obavezujuæe snage i bez ikakvih rezultata. Pitanja o trenutnom stanju spomenika kulture u Crnoj Gori i rezultatima Vladinog programa protiv devastacije spomenika agencija MINA uputila je i Ministrastvu kulture, ali ni nakon skoro dva mjeseca nije dobila odgovore. Živkoviæ smatra da je na polju kulture nužna, prije svega, deideologizacija i politièka relaksacija onog što se naziva kulturna politika. “Zatim, neophodna je ozbiljna rekonstrukcija propisa uz njihovo puno poštovanje. Imamo loš Zakon o kulturi koji se ni takav ne poštuje, od procenta izdvajanja za kulturu, preko poštovanja propisane procedure pa do usvajanja podzakonskih akata”, kazao je Živkoviæ. Potrebno je, smatra on, ureðenje, jaèanje i emancipacija javnih ustanova kulture i ozbiljno izdvajanje za bolne taèke, poput programa zastite kulturne baštine. “Sredstva za takve namjene su, kad se oduzmu izdaci za bruto dohotke i slièno, više nego simbolièna. Nemoguæe je da imamo vlast u kulturi koja je bolja ili drugaèija od one na drugim mjestima u državi”, zakljuèio je Živkoviæ. (kraj) mil/žug