Žugiæ i Lakiæeviæ štite privatne interese
- Žugiæ i Lakiæeviæ štite privatne interese
- Post By urednik
- 16:01, 1 oktobar, 2013

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Osnivaè, a sada suvlasnik Albone, Radenko Luèiæ optužio je ministra finansija i direktora Poreske uprave (PU), Radoja Žugiæa i Milana Lakiæeviæa, da su doprinijeli stanju u kojem se danas nalazi ta kompanija, jer, kako tvrdi, štite pivatne interese.
Luèiæ je kazao da je sadašnje stanje u trgovaèkom lancu Albona nastalo zbog njegove politièke orjentacije i kritikovanja režima i Vlade i da je to glavni razlog ataka i udara na firmu.
“To je glavno, pozadine su možda neke druge, ali je to glavno. Neviðeni je bio atak na firmu finansijske policije koja u redovnim kontrolama ništa nije našla. Ja sam predmet politièkog nasrtaja ljudi koji zloupotrebljavaju institucije”, tvrdi Luèiæ.
On je na konferenciji za novinare koja je trajala dva sata rekao da se Žugiæ bavi pivatnim interesima, a Lakiæeviæa zaštitom privatnih interesa.
“U budžet sam za 20 godina uplatio blizu 100 miliona EUR. Pitam Milana Lakiæeviæa koliko je on uplatio. On je zavuko ruku u budžet Crne Gore i veæ duže je ne izvlaèi, a mene kritikuje. To je sramota”, kazao je Luèiæ.
Luèiæ tvrdi da se odavno planira da se Albona "sahrani” podsjeæajuæi da je kompaniji je raèun blokiran 8. marta.
“Iskoristili su moju politièku inferiornost i nedostatak vlasnika, a ko zna možda su mi ga i poslali”, poruèio je Luèiæ i dodao da æe i dalje sponzorisati kampanje Demokratskog fronta (DF).
Luèiæ je podsjetio na nedavno objavljeni spisak poreskih dužnika, na kojem se našla i Albona, i rekao da njegova kompanija zapošljava više ljudi nego svih 50 na spisku.
“Lakiæeviæ je rekao da je 80 odsto tih potraživanja nenaplativo. Ispanuæe da æe samo Albona platiti poreze i doprinose. Šta je svrha tome, nije politika nego šta je? Je li to nije udar zato što sam ja ovdje neki Srbin i zato što ovdje kao ima previše Srba pa treba to jezgro neko srpsko uništiti?”, pitao je Luèiæ.
On je podsjetio da je Albonu, prije pet godina, otvorio, kako je rekao, kako bi se osvetio svom bivšem partneru iz kompamije Plus, Pantu Vuèuroviæu, kojeg je doveo kao suvlasnika, a koji je “malverzacijama postao veæinski vlasnik” firme.
Luèiæu je, na raèun 20 odsto kapitala u Plusu, isplaæeno milion EUR, koje je on, kako je kazao, do posljednjeg centa uložio kao osnivaèki ulog u Albonu.
Pošto ta suma novca nije bio dovoljna za poslovanje Albone, Luèiæ se odluèio za dokapitalizaciju pa su partneri iz kompanije Goranoviæ i Stadion postali vlasnici 50 odsto kapitala Albone, ulažuæi isto po milion EUR u kompaniju.
Ubrzo je, kako je rekao, stigla i ponuda slovenaèkog Merkatora za kupovinu biznisa Albone, ali ne i firme, koja nije prihvaæena.
Luèiæ je od kompanija Goranoviæ i Stadion otkupio njihove udjele i zajedno sa njegovih 25 odsto prodao ih Rusu, Davitu Arutjunjanu.
On je kazao da se, prije potpisivanja ugovora, raspitivao o Rusu i da je dobio samo pozitivne komentare. Arutjunjan je meðutim 12. aprila otišao u Rusiju i od tada nije dolazio.
“Ako je prevarant zašto mi nijesu javili? Pitam Radoja Žugiæa zašto mi nijesu javili. On treba da vodi raèuna o privrednim segmentima. To je politika, treba Luèiæa malo oblatiti, zato da on ne bi podržavao DF i Lekiæa i išao na njegove kampanje. Zašto me Agencja za nacionalnu bezbjednost nije upozorila da je to prevarant? To je njihov posao zato dobijaju plate”, poruèio je Luèiæ.
On tvrdi da su Žugiæ i Lakiæeviæ doprinijeli stanju u kojem se danas nalazi Albona, a ne on, kao i da je država navijala da propadne Albona.
“Svim silama su pokušali da me smjeste u Spuž, ali nijesu jer sam ispravno radio i znao sam da me èekaju i nikad nijesam ništa nezakonski uradio”, tvrdi Luèiæ.
On je objašnjavajuæi situaciju sa dijamantima o kojima se u medijima pisalo, kazao da ga je Arutjunjan koji se bavi prometom dragocjenosti, pitao da li ima nešto protiv se da preko firme uvezu neobraðeni dijamanti, koji bi se obradili u Crnoj Gori i prodali kasnije na aukciji.
Luèiæ je to dozvolio, pa je 26 dijamanata, za koje su plaæene uvozne i izvozne carine kao i porezi, ušli, kako je rekao, legalno u Crnu Goru, i pohranjeni u sef.
“Sve je to koštalo oko 300 hiljada EUR. Meðutim kljuè se nalazi kod Arutjunjana i sada se ne zna da li se u sefu nalaze dijamanti ili ih je Rus odnio”, rekao je Luèiæ.
On je dodao da bi Privredni sud uskoro trebalo da donese rješenje koji bi se naložili otvaranje sefa kako bi se vidjelo da li su dijamanti, vrijedni oko deset miliona EUR, unutra.
Advokat Luèiæa, Predrag Vukanoviæ je kazao da mu nije jasno kako su mogli i ko je dozvolio da se nebrušenih 26 dijamanata pohrani u privatni sef.
“Ako su dijamanti tu onda je riješen problem i Albone i države i radnika i svih”, rekao je Vukanoviæ.
Luèiæ je najavio da æe tužiti državu Crnu Goru za naknadu štete od milion EUR.
Dok je trajala konferencija Luèiæa, ispred upravne zgrade Albone protestovali su radnici koji su uzvikivali “Luèiæu lopove, izlazi napolje”.
Luèiæ tvrdi da se radnicima ne duguje sedam, veæ pet plata, od èega su èetiri radnici podigli kroz trgovinu robom.
“Samo smo im dužni 156 hiljada. Ako to pretvorimo u mjesece dužni smo im samo jednu platu”, rekao je Luèiæ i dodao da je veæina radnika što protestuju primljeno na ugovore odreðeno i da im je istekao ugovor o radu.
Luèiæ je radnicima poruèio da protestuju ispred Poreske uprave, a ne Albone i da su pogriješili adresu.
Predstavnici radnika su novinarima saopštili da im se duguje oko šest plata, a da im radni staž od 2010. godine nije povezivan.
Oni su poruèili da æe i dalje protestovati ispred zgrade, zahtijevajuæi isplatu zarada i doprinosa.
Predsjednik Sindikata trgovine Crne Gore, Sonja Kneževiæ, saopštila je radnici nijesu krivi zato što je poslodavac vodio pogrešnu politiku firme i što sada prebaca odgovornost na državne institucije.
“Ovo je jedna od firmi koja je danas došla u ovim problemima, ali smatram da je takvim radom, voðenjem i dozvoljavanjem poslodavcima da su radnici kod njih roba i lièno vlasništvo, za to dokaz ova kompanija. Radnici nijesu krivi što je firma prodata veæinskom vlasniku i što je bukvalno on nestao da ne zanju ni ko je èovjek ni koje su njegove obaveze u svemu tome”, dodala je Kneževiæ.
Ona je zakljuèila da državno tužilaštvo u rješavanju tih problema ima pune ruke posla.
(kraj) jlb/bvm