Podgorica, (MINA) - Crnogorski istorièar Novak Adžiæ rekao je danas da nema razumijevanja za zahtjev Golootoèana za donošenje zakona kojim bi se poništile presude i radnje državnih organa Crne Gore i FNRJ izreèene licima osumnjièenim za podršku rezoluciji Informbiroa (IB) iz 1948. godine. «Taj zahtjev ne podržavam zbog èinjenice da su oni koji su bili otvoreni pobornici staljinistièke politike 1948. godine u to vrijeme bili dominantno usmjereni svjesno ili nesvjesno, direktno ili indirektno protiv slobode i nezavisnosti vlastite domovine», rekao je Adžiæ agenciji MINA. On je naveo da je neosporna èinjenica da je na Golom otoku kao politièkom zatvoru bilo mnogo nevinih ljudi koji nijesu zasluživali da budu politièki zatvorenici, kao i da je bio prisutan sistem torture i šikane. «Osjeæam odvratnost, prezrenje i gaðenje, ali se isto tako ne može osporiti èinjenica da je meðu tim politièkim zatvorenicima bilo i tvrdih pristalica staljinistièkog režima koji je želio da maršira i upravlja Evropom», kazao je Adžiæ. Prema njegovim rijeèima, pristalice staljinistièkog režima su ondašnjoj jugoslovenskoj državi na èelu sa Josipom Brozom Titom nastojale da ospore pravo na slobodno državotvorno i svako drugo odluèivanje i postojanje. «Zaista žalim zbog onih koji su preživjeli torturu i sistem nehumanog i neèovjeènog ponašanja na Golom otoku, ali to su bile vanredne okolnosti i država je morala da odreaguje i odbrani sebe», istakao je Adžiæ. Navodeæi da je ta politika našla tvrdo uporište kod ekstremnih rusofila u Crnoj Gori, on je zakljuèio da ne podržava zahtjeve golootoèana, «odnosno onih koji se predstavljaju kao glasnogovornici takozvanih golootoèkih žrtava». Zahtjev Skupštini za donošenje zakona uputila je nevladina organizacija “Goli otok”, ocjenjujuæi da bi Crna Gora na taj naèin izrazila demokratski kapacitet u ostvarivanju prava i iskazala dobru namjeru za implementaciju ustavnih normi i preuzetih obaveza iz meðunarodnih propisa. (kraj) tmi/mrd