Podgorica, (MINA) - Novi Predlog zakona o advokaturi koji je utvrdila crnogorska Vlada predstavlja moderan tekst koji omoguæava nezavisno i efikasno obavljanje te djelatnosti u Crnoj Gori, smatra predsjednik Advokatske komore Crne Gore Dejan Vujanoviæ. On je kazao da je i do sada važeæi savezni Zakon o advokaturi bio veoma moderan, ali je istakao da je postojala paradoksalna situacija, odnosno primjena u isto vrijeme tog i Zakona o advokaturi i službi pravne pomoæi Crne Gore. »Novi tekst zakona nema znaèajnijih promjena u odnosu na do sada važeæi, ali je intencija bila usklaðivanje svih propisa sa standardima Evropske unije, pa i tog zakona«, kazao je Vujanoviæ agenciji MINA. On je rekao da je Advokatska komora prilikom izrade teksta zakona imala dobru saradnju sa Ministarstvom pravde i istakao da su ga struènjaci Savjeta Evrope ocijenili pozitivno. Vujanoviæ je napomenuo da je novim zakonom data autonomija Advokatskoj komori da ureðuje odnose unutar svoje asocijacije, u skladu sa zakonom. »Advokatska komora veæ je pripremila Statut, koji æe biti donešen nakon usvajanja zakona o advokaturi sa kojim treba da se usklaðuju svi opšti akti. Imaæemo i novi Kodeks profesionalne etike advokata i razne druge pravilnike«, rekao je Vujanoviæ. Advokati u Crnoj Gori ubuduæe æe, da bi se bavili tom djelatnošæu, morati da polažu advokatski ispit. U Predlogu zakona o advokaturi koji je utvrdila crnogorska Vlada i proslijedila Skupštini na usvajanje, navodi se da je takvo rješenje u skladu sa evropskim standardima. Uslovi za bavljenje advokaturom do sada su bili da je advokat državljanin Crne Gore i diplomirani pravnik sa pravosudnim ispitom. Osim tih uslova, novi Predlog zakona predviða i polaganje advokatskog ispita. Na tom ispitu, èiji æe program i naèin polaganja propisivati nadležni organ Advokatske komore, provjeravaæe se poznavanje zakonskih propisa koji ureðuju tu djelatnost, Statuta i Kodeksa. Advokatska komora dužna je da u roku od šest mjeseci od usvajanja zakona utvrdi poseban akt kojim æe predvidjeti program i naèin polaganja advokatskog ispita. Zakon predviða da æe advokatski ispit biti sastavljen od tri dijela, u jednom æe se ispitivati znanje kandidata o zakonima koji regulišu problematiku advokature, drugom o statutu Advokatske komore, a treæem o kodeksu profesionalne etike advokata. Advokati koji su do sada upisani u imenik Advokatske komore, kojih je 480, nijesu dužni da polažu advokatski ispit, veæ ta obaveza ostaje za one koji æe da se kandiduju za upis u Advokatsku komoru u narednom periodu. Bavljenje advokaturom podrazumijeva potpunu poslovnu sposobnost, da advokat nije u radnom odnosu i ne obavlja drugu registrovanu djelatnost. Advokati æe biti obavezni da se osiguraju od profesionalne odgovornosti kod organizacija koje su registrovane za tu vrstu osiguranja. Advokatska komora može takoðe za sve advokate na teritoriji Crne Gore da zakljuèi ugovor o kolektivnom osuguranju sa osiguravajuæim društvom. U tom sluèaju advokati su dužni da Advokatskoj komori plaæaju naknadu za tu vrstu osiguranja. Naknadu za rad advokati æe dobijati po advokatskoj tarifi koju æe donositi iskljuèivo Advokatska komora. Nakon ispunjenja osnovnih uslova, odnosno donošenja rješenja o upisu, advokat je dužan da uplati propisane troškove, zakljuèi ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti i položi zakletvu. Prava i dužnosti advokata usklaðene su sa opšteprihvaæenim meðunarodnim standardima i sastoje se u obavezi da se advokatura obavlja stvarno i stalno na cijeloj teritoriji Crne Gore i da se stranci savjesno pruža pravna pomoæ u skladu sa zakonom, Statutom i Kodeksom profesionalne etike advokata. Predlogom zakona predviðeno je da advokat ima advokatsku kancelariju, a dužan je da stavi peèat na svaku ispravku i podnesak koji saèini, kao i da stranci na njen zahtjev izda potvrdu o iznosu koji je primio na ime nagrade, akontacije ili naknade troškova. U poslovima zastupanja, advokata može zamijeniti advokatski pripravnik u skladu sa zakonom, koji je dužan da postupa po nalozima i uz odgovornost advokata kojeg zamjenjuje. Kada je rijeè o lišenju slobode advokata, za krivièna djela u vezi sa vršenjem advokatske djelatnosti, predviðena je saglasnost suda, odnosno advokat može biti uhapšen samo po odluci nadležnog suda, o èemu se bez odlaganja obavještava Advokatska komora. Pretres advokatske kancelarije može narediti samo samo istražni sudija u pogledu taèno odreðenog spisa, a može se obaviti iskljuèivo u prisustvu predstavnika kojeg odredi predsjednik Advokatske komore. Zakon utvrðuje obavezu Advokatske komore da sudovima i drugim organima dostavi listu advokata koji mogu da pruže struènu i efikasnu pomoæ kao branioci po službenoj dužnosti, odnosno privremeni zastupnici ili staraoci. Predviðena je moguænost i da Advokatska komora organizuje pružanje pravne pomoæi graðanima na svom podruèju, samostalno ili na osnovu ugovora koji zakljuèi sa državnim ili organom lokalne samouprave koji obezbjeðuju materijalne i druge uslove za pružanje pravne pomoæi. Predlog zakona predviða disciplinsku odgovornost advokata za lakše i teže povrede dužnosti koje se utvrðuju Statutom, a kao disciplinske mjere predviðena je opomena, novèana kazna, privremeno brisanje iz imenika, a kao najteža - brisanje iz imenika advokata. Ministar pravde Željko Šturanoviæ rekao je ranije da se novim zakonom advokatura uspostavlja kao samostalna i nezavisna služba koja pruža pravnu pomoæ pravnim i fizièkim licima. (kraj) tmi/mrd