Podgorica, (MINA) – Advokatura, koja je iz Nacrta novog crnogorskog ustava izostavljena, treba i dalje da bude ustavna kategorija, a država Crna Gora se mora obavezati na poštovanje i podsticanje njene samostalnosti i nezavisnosti. To je danas, u ime svih èlanova Advokatske komore Crne Gore (AKCG), kazao njen predsjednik Dejan Vujanoviæ, na okruglom stolu „Crna Gora i advokatura“. On je rekao da je advokatura kao ustavna kategorija i služba koja pruža pravnu pomoæ graðanima i pojedincima, izostavljena iz Nacrta, iako kao takva postoji u važeæem ustavu i ekspertskoj verziji. „Ovo smatramo, ne samo društvenom potrebom, veæ i državnom obavezom, a osnova takvog zahtjeva je i u meðunarodnim dokumentima“, kazao je Vujanoviæ navodeæi da je to pitanje u Nacrtu, u odnosu na predhodni ustav – korak unazad sa nesagledivo štetnim posljedicama. Vujanoviæ je ocijenio da je samostalna i nezavisna advokatura temelj svake države u kojoj postoji vladavina prava. „Dok se ne stvori bolji i djelotvorniji mehanizam pružanja pravne pomoæi, tražimo da naš položaj bude ustavno pravno definisan i normativno nesporan“. „Ovo nije zahtjev jedne profesije, veæ se radi o suštinskoj potrebi ustrojstva i funkcionisanja Crne Gore kao moderne pravne države i garanciji kvalitetne i efikasne pravne zaštite u njoj“, kazao je on. Vujanoviæ je rekao da su sve republike bivše Jugoslavije, osim Bosne i Hercegovine, u svojim ustavima zadržale advokaturu kao ustavnu kategoriju, a „samo je crnogorski ustavopisci i ustavotvorci eliminišu iz teksta ustava ne odreðujuæi joj pri tome alternativu“. Predsjednik AKCG je ocijenio da je sporna formulacija u Nacrtu - da svako ima pravo na pravnu pomoæ - ostala u suštini nedoreèena, jer ne propisuje ko tu pomoæ pruža i ko je obezbjeðuje. Advokat Marika Novakoviæ smatra da se takvim odreðenjem, „ustavno pravo na pravnu pomoæ obesmišljava, jer ne znaèi ništa“. „Sa ovakvom definicijom ugrožena su prava i onih koji pružaju pravnu pomoæ i onih kojima se ta pomoæ pruža. Izostavljanje da pravnu pomoæ pruža advokatura, izostavlja se i moguænost donošenja zakona o advokaturi“, kazala je Novakoviæ. Ona je objasnila da se u tom sluèaju, cijela jedna profesija stavlja izvan zakonske regulative, a eliminisanje znaèi da æe svako, bez obzira na školsku spremu, obrazovanje, kodekse, moæi registrovati agenciju, preduzeæe ili neki drugi oblik organizacije za pružanje pravne pomoæi. „Tako lice sa srednjom medicinskom školom, treba da zastupa stranke kada su im ugrožena životno bitna pitanja“, ocijanila je Novakoviæ, dodajuæi da se „ustavom zajamèena prava na pomoæ ne mogu ostvariti zakonom, ako se kao ustavne kategorije ne uvedu i advokatura i zaštitnik ljudskih prava i javni bilježnik-notar“. Funkcioner Narodne stranke Dragan Šoæ kazao je da se zalagao da se u Nacrtu zadrži verzija iz predhodnog ustava, sugerišuæi da AKCG svoje zakljuèke proslijedi Ustavnom odboru Ustavotvorne skupštine Crne Gore. „Moje kolege pravnici i ja smo smatrali da je trebalo da ostanu odredbe iz ranijeg ustava, jer postojeæa formulacija visi u vazduhu, ali smo pri završetku teksta ostali u manjini“, kazao je Šoæ. On ipak smatra da postoji mnogo argumenata koji æe promijeniti postojeæe stanje, te da æe se u konaènoj verziji jamèiti pravo na pravnu pomoæ, sa jasnim naznakama da nju pruža advokatura kao jedina imenovana profesija. „Zalaguæu se da se to pitanje bolje reguliše. Advokati æe imati advokate da se to ispuni“, rekao je Šoæ. Advokati Borislav Rašoviæ i Radomir Preleviæ, saglasni su da je neophodno da ustav sadrži normu o priznanju prava na profesionalnu pravnu pomoæ po advokatu, uz garantovanje funkcionalne i personalne nezavisnosti i samostalnosti advokata u odnosu na državu i stranke. Predsjednik AK Vojvodine Slobodan Beljanski kazao je da je pravo na pravnu pomoæ ljudsko pravo koje advokatura kao jedina profesija ostvaruje, i da je neophodno priznati ih za ustavne kategorije. (kraj) mnm/tmi