Podgorica, (MINA) – Albanski lobi u Sjedinjenim Amerièkim Državama autor je projekta crnogorske nezavisnosti, ocijenjeno je danas na meðunarodnoj konferenciji »Crna Gora na poèetku 21. vijeka, izmeðu stabilnosti i rizika«, koja je održana u Podgorici. Spoljno-politièki komentator amarièkog èasopisa Kronikals Srðan Trifkoviæ ocijenio je da je upravo albanski lobi u Americi taj koji tretira suverenu Crnu Goru kao integralni dio svog nacionalnog projekta. »Iz razloga daljih etapa albanskog nacionalnog projekta. Etape Ulcinj, Plav, Tuzi, koji iziskuje nezavisnu i suverenu Crnu Goru kao preduslov svog uspješnijeg i bezbolnijeg realizovanja«, kazao je on. Televizija Montena prenosi da je Trifkoviæ predvidio i buduænost Crne Gore ukoliko se osamostali. »Takozvana dukljanska opcija se osjetila trijumfalnom i poèela da insistira na lažnoj istoriji, crkvi, jeziku, a da ne govorimo o lažnoj ekonomiji i pravnoj državi«, naveo je on. Bivši kanadski ambasador u Jugoslaviji Džejms Biset smatra da bi u sluèaju osamostaljenja Crne Gore njene nacionalne manjine mogle posegnuti za secesionizmom. »Sa potencijalnim aspiracijama sopstvenog Albanskog i Muslimanskog stanovništva nezavisna Crna Gora bi vrlo brzo mogla da se suoèi sa separatizmom iznutra, tako da sa pitanja bezbjednosti Državne zajednice razdvajanje ne bi bila pametna opcija«, kazao je on. Profesor meðunarodnog prava iz Grèke Panajotis Haritos smatra da Crnogorci moraju biti svjesni svoje istorijske odgovornosti i saèuvati Kosovo, kako bi sprijeèili da Srbija izgubi još jednu teritoriju. »Razdvajanje Crne Gore od Srbije bio bi najveæi poklon koji bi ste mogli ponuditi njenim neprijateljima. Crnogorci bi trebalo da razmisle o svojoj istorijskoj odgovornosti i ne dozvole da taj zloèin bude sproveden«, rekao je on. Haritos je podsjetio da je Kosovo i Metohija prema meðunarodnom pravu neotuðiva srpska teritorija i da ne može biti odvojena od Srbije èak i u sluèaju da nijedan Srbin ne ostane u toj pokrajini. Na skupu su govorili i èlanovi podgorièkog Pokreta za zajednièku državu Zoran Žižiæ i Branko Kostiæ, kao i lider Narodne stranke Predrag Popoviæ, koji su ponovili zašto bi Crna Gora trebalo da ostane u zajednici sa Srbijom. (kraj) del