Podgorica, (MINA) - U Crnoj Gori ima oko 20 hiljada alkoholièara i toliko onih za koje postoji rizik da postanu zavisni, što pokazuje da savremeni èovjek nema dovoljno znanja o štetnosti upotrebe alkoholnih piæa, kazala je sociolog u republièkom Institutu za zdravlje Jelena Raduloviæ. Ona je navela da je, iako ne postoje precizni podaci o rasprostranjenosti, poznato da je alkoholizam bolest, kao i da se po broju sluèajeva nalazi na treæem mjestu u svijetu, odmah iza srèanih i malignih oboljenja. »Evidentno je da mladi ljudi u Crnoj Gori sve èešæe konzumiraju alkoholna piæa, kao i da raste broj žena koje neumjereno piju. U osnovnim školama oko devet odsto uèenika konzumira alkoholna piæa, a u srednjim oko 27 odsto«, kazala je Raduloviæ agenciji MINA. Ona je objasnila da istraživanja kod odraslih pokazuju da oko èetiri odsto radnika pije više od osam piæa dnevno, oko osam odsto pije od tri do osam piæa, a da svaki deveti radnik pije više od tri piæa dnevno. Navodeæi da se u Crnoj Gori alkoholna piæa piju u svakoj prilici, i kada je radost i žalost, Raduloviæ je kazala da se zbog velike tolerancije i prihvatanja umjerenog pijenja kao normalnog ponašanja, može reæi da u Crnoj Gori skoro i nema totalnih apstinenata meðu odraslim stanovnicima, naroèito muškarcima. »Proizvodnja i potrošnja alkoholnih piæa ne prati se adekvatno, a podaci o tome su nepotpuni ili ih uopšte nema. Zbog toga se teško može i približno procijeniti koliko se proizvede u privatnim gazdinstvima, a teško se kontroliše i promet alkoholnih piæa, koja su èesto sumnjivog kvaliteta«, rekla je Raduloviæ. Prema njenim rijeèima, sa piæem se najèešæe poèinje u ranim godinama, zbog dostupnosti alkoholnih piæa, društva, neosmišljenog slobodnog vremena ili osjeæaja dosade. »Pije se i zbog svojstva alkohola, jer stvara lažni osjeæaj relaksacije, jaèine, porasta sposobnosti i dobrog raspoloženja. U štampi se svakodnevno mogu vidjeti naslovi da je povremena konzumacija alkoholnih piæa korisna, da poboljšava pamæenje, da je crno vino preventiva protiv raka«, navela je Raduloviæ. Govoreæi o posledicama neumjerenog konzumiranja alkohola, Raduloviæ je kazala da na taj naèin pojedinac ne ugrožava samo sebe, veæ i svoju porodicu, ali i ukupnu zajednicu. »Posljedice neumjerenog konzumiranja alkohola prvo se osjete u porodici i manifestuju se kroz poremeæenu komunikaciju meðu njenim èlanovima, konflikte i teške finansijske probleme«, rekla je ona. Prema njenim rijeèima, posljedice se manifestuju i na djecu, jer su ona, pored zapostavljenosti, pod visokim rizikom psihièkih i socijalnih problema, poremeæaja ponašanja, pa èak i psihijatrijskih oboljenja. »Zdravstveni problemi se javljaju u poodmakloj fazi i manifestuju se kroz oboljenja jetre, želudca i drugih organa, a važna posljedica je i ekonomska šteta društva, koja se ispoljava gubitkom radne sposobnosti, odsustvovanjem sa posla i troškovima lijeèenja«, rekla je Raduloviæ. Ona je navela da je život alkoholièara kraæi za deset do 12 godina od ostalih ljudi, odnosno da alkoholièari prosjeèno umiru prije 54-te godine. Raduloviæ je upozorila da alkoholizam kod mladih narušava fizièko i duševno zdravlje, sprjeèava normalan psihièki i fizièki razvoj, slabi karakterne i emocionalne crte, moæ koncentracije, snižava kritiènost i slabi "koènice", a samim tim otvara put u bolest. Psihijatar na Odjeljenju za lijeèenje od alkoholizma Psihijatrijske bolnice u Dobroti Marina Roganoviæ kazala je da je za lijeèenje alkoholièara najveæi problem što ne doðu na vrijeme, veæ se lijeèe na drugim odjeljenjima, poput internog ili neurologije. »Najvažnije je da pacijenti doðu na vrijeme, jer kad zakasne nijesu sposobni da shvate terapiju, koja je visoko zahtjevna«, rekla je Roganoviæ. Ona je navela da na Odjeljenju ne postoji odgovarajuæa medikamentozna, veæ grupna porodièna psiho terapija, koja podrazumijeva da se sa pacijentima i njihovim porodicama razgovara i edukuju se o bolestima zavisnosti. »Oni moraju da imaju uvid u svoju bolest, kako bi se motivisali i ojaèali svoju volju, koja veæ postoji, samim tim što su na odjeljenju za lijeèenje od alkoholizma«, rekla je Roganoviæ. Prema njenim rijeèima, lijeèenje je dobrovoljno i otvorenog tipa, ali postoje i odreðene teškoæe, koje se ogledaju u tome što naša porodica i doktori misle da pacijenta koji je agresivan mogu sa policijom uputiti na lijeèenje. Ona je navela da je najvažnije da pacijent doðe u ranoj fazi, sa što manje ošteæenja i dodala da su kod alkoholizma najveæa ošteæenja na mozgu. »Ako nam doðe potpuno ošteæen, mi ne možemo ništa da uradimo, jer pacijenti koji dolaze u kasnoj fazi, sa veæ izraženim psihièkim i fizièkim ošteæenjima, zahtijevaju drugaèiji tretman«, kazala je Roganoviæ. Ona je istakla da u u Crnoj Gori postoji otpor prema Dobroti, jer je u pitanju psihijatrijska bolnica i navela da je neophodna bolja informisanost o problemu alkoholizma, kao i da je važno da porodica aktivno uèestvuje u lijeèenju. (kraj) tmi/mrd