Njujork, (MINA-BUSINESS) - Amerièke investicione banke ponovo su dominantne na globalnom finansijskom tržištu, a to nije obavezno dobro za Ameriku, piše poslovni list Ekonomist /Economist/. Prema pisanju britanskog lista, Volstrit /Wall Street/, pet godina nakon finansijske krize, sve je jaèi, a evropske banke su "na koljenima". Najveæe švajcarske banke, UBS i Kredi Svis /Credit Suisse/, koje su ubrzano napredovale prije krize, bilježe gubitke. Rojal benk ov Skotland /Royal bank of Scotland/, koja se u jednom trenutku našla meðu deset najveæih investicionih banaka u svijetu, i dalje je pod kontrolom Vlade u Londonu. Udio evropskih banaka na tržištu investicionog bankarstva pao je za petinu od poèetka krize, a dobit sada ubiru preživjeli giganti sa Volstrita, prenosi Tanjug. JP Morgan Èejs /Chase/, Goldmen Saks /Goldman Sachs/ i Sitigrup /Citigroup/ zajedno ostvaruju treæinu prihoda bankarske industrije, koja je sada dosta drugaèija od one prije pet godina. Globalni prihodi banaka smanjeni su oko 100 milijardi USD ili gotovo treæinu. Zaposlenost je u padu, a samo u Londonu ukinuto je 100 hiljada radnih mjesta. Jedan od razloga zbog kojih su amerièke banke uspješnije je to što su se brže izborile s problemima. Vlasti SAD su brzo reagovale, primorale svoje banke da otpišu potraživanja na ime loših kredita i po kratkom postupku pribave dodatni kapital. One koje to nijesu mogle ili željele, primorane su da to ipak uèine. Kao rezultat, velike amerièke banke uspjele su da se vrate na put profitabilnosti, otplate vladine zajmove i podstaknu kreditiranje ekonomije. Evropske banke, sa druge strane, i dalje muèe muku sa bilansima stanja i posluju uz nedovoljan kapital. Sam Sitigrup otpisao je gubitke od 143 milijarde USD. Nijedna banka u eurozoni nije otpisala loše kredite vrijednije od 30 milijardi. Prema pisanju Ekonomista, evropski regulatori su doprinijeli krizi u bankama Starog kontinenta na dva naèina. Prvo, povezali su isplatu bonusa sa vrijednošæu osnovne plate bankara. Zatim, pokušavaju da natjeraju banke da drže veæi kapital i odvoje maloprodajno bankarstvo od ostatka poslovanja. „Pet godina od zastrašujuæeg ljeta 2008, velike amerièke banke vratile su se na scenu i to je dobra stvar. Meðutim, postoji još dosta toga što bi moglo da se uèini da poslovanje na Volstritu bude bezbjednije“, zakljuèio je Ekonomist. (kraj) sam