Podgorica, (MINA) - Asocijacija mladih novinara (AMN) iniciraæe do kraja godine izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama, zbog kljuènih nedostataka, najavljeno je danas iz te nevladine organizacije. U saopštenju povodom Svjetskog dana slobodnog pristupa informacijama, izvršni direktor AMN Boris Darmanoviæ je naveo da argumenti te organizacije o nedostacima Zakona nijesu bili dovoljni, i pored toga što je na njih ukazivano u procesu njegovog donošenja. «Primijenjeni su i novi metodi u implementaciji koji su bili potpuna nepoznanica u praksi. Nakon oko hiljadu upuæenih zahtjeva za pristup informacijama i velikog broja zapoèetih sudskih sluèajeva postalo je jasno da su dva problema preovlaðujuæa», rekao je Darmanoviæ. On je istakao da su osnovni problemi volja i znanje zaposlenih u organima vlasti da zakon pravilno primijene i nedovoljno jaka zakonska rješenja koje bi organe primorala da ga do kraja ispoštuju. Darmanoviæ je rekao da je AMN veæ poèela pripreme predloga izmjena zakona koje æe završiti zajedno sa svojim ekspertskim pravnim timom koji je i do sada pomagao u njegovoj implementaciji. Prema njegovim rijeèima, dio izmjena o kojima se veæ sada može govoriti je pojednostavljivanje postupka koji se dijelom oslanja na Zakon o upravnom postupku. «To bi podrazumijevalo kreiranje posebnog organa koji bi bio nadležan za odluèivanje po žalbama i mogao da naloži objavljivanje informacija ukoliko je negativno rješenje suprotno zakonu, kao i sužavanje nekoliko izuzetaka èije se široke definicije u praksi zloupotrebljavaju», naveo je Darmanoviæ. On je podsjetio da AMN redovno objavljuje liste najboljih i najgorih organa u primjeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama, dodajuæi da odreðena grupa - osnovni sudovi u Kotoru, Bijelom Polju i Rožajama, Agencija za radiodifuziju i Uprava za sprjeèavanje pranja novca kvaliteno implementiraju zakon. «Meðu najgorima su Agencija za telekomunikacije, Republièki zavod za meðunarodnu nauènu, kulturno-prosvjetnu i tehnièku saradnju, ministarstva zdravlja, zaštite životne sredine i ureðenja prostora, rada i socijalnog staranja, Klinièki centar, Privredni sud Podgorica, Podruèni organ za prekršaje Nikšiæ, Osnovni sud Danilovgrad i Opština Šavnik”, naveo je Darmanoviæ. On je poruèio da nijedna vlast ne može biti smatrana odgovornom prema graðanima ukoliko ne mogu slobodno pristupiti svim javnim dokumentima i na taj naèin kontrolisati njene postupke. «Graðanin je izvorni nosilac vlasti i svi javni dokumenti su u stvari vlasništvo graðana», zakljuèio je Darmanoviæ. (kraj) tmi/isf