Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Glavni problem crnogorskih drvopreraðivaèa je nesposobnost da izrade finalni proizvod, pa su veliki graðevinski investitori prinuðeni da robu iz tog asortimana uvoze, ocijenio je danas pomoænik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Milosav Andeliæ. On se na sjednici Odbora udruženja šumarstva, drvene i papirne industrije Privredne komore (PKCG) usprotivio idejama da država stimuliše domaæe proizvoðaèe, jer se iza tih zahtjeva, kako je kazao, kriju oèekivanja pojedinih privrednika da sirovine dobiju po niskim cijenama ili èak besplatno. “Ja sam za podsticanje uvoza oblovine i rezane graðe iz inostranstva, jer ih uvoznici nabavljaju radi dalje prerade”, kazao je Anðeliæ, dodajuæi da je Crna Gora potpisnica sporazuma o slobodnoj trgovini. On je kritikovao Informaciju o tekuæim privrednim kretanjima u prošloj godini, koju je saèinio Odbor, prema kojoj se uvoz drvne graðe poveæava iz godine u godinu, što direktno utièe na spoljnotrgovinski deficit. Anðeliæ je objasnio da je poveæani uvoz drvne graðe zabilježen i u razvijenim evropskim državama, poput Njemaèke, Italije i Španije i to povezao sa padom vrijednosti amerièke nacionalne valute. Prema mišljenju privrednika, uvoz se može smanjiti organizovanjem sopstvene proizvodnje u postojeæim proizvodnim kapacitetima, uz neznatna ulaganja i revitalizaciju postojeæe opreme i tehnologije, investicijama u nabavku nove opreme i novih tehnologija. Èlanovi Odbora su se založili da u novom zakonu o koncesijama budu precizirani kriterijumi za dobijanje koncesija na šume i da se pooštre zahtjevi da zainteresovani privrednici moraju obezbijediti struèan kadar i potrebnu mehanizaciju. Anðeliæ je odbacio i ovakve stavove, objašnjavajuæi da referent lista i finalizacija proizvoda treba da bude glavni uslov za dobijanje koncesija za korišæenje šuma. “Ovakvi zahtjevi su, u stvari, pokušaj pojedinih struktura da šume tretiraju kao socijalnu kategoriju”, rekao je Anðeliæ, dodajuæi da su Crnoj Gori potrebni odluèni privrednici i projekti, koji æe na najbolji naèin iskoristiti 30 odsto šuma, koje su tržišno isplative. Anðeliæ je ocijenio da informacije iz dokumenta PKCG ostavljaju negativan utisak o stanju u sektoru drvoprivrede i da podaci ne odslikavaju realnu situaciju. “Ovaj materijal ide u prilog tezi da u vašem sektoru vlada haos, što nije taèno. Pored toga, informacije nijesu precizne, a mogu reæi i neozbiljne”, kazao je Anðeliæ èlanovima Odbora. Sekretar Odbora, Goran Popoviæ, odbacio je ocjene Anðeliæa, dodajuæi da nijedna organizacija u Crnoj Gori nema preciznije informacije od onih objavljenih u dokumentu. U Informaciji PKCG se prenosi podatak Uprave za šume, prema kojem je prošle godine ukupno je posjeèeno oko 209,5 hiljada metara kubnih neto drvne mase, što je 41 odsto manje od plana. Plan izvršenja ispod 50 odsto, prema Informaciji, ostvaren je na šumskim podruèjima Pljevalja, Kolašina, Plava, Podgorice i Mojkovca. Kao razlog niskog ostvarenja plana navode se kasno ustupljene šume na korišæenje, „nepovoljna otvorenost“ odjeljenja za sjeèu i izvoz kao i loše stanje šumskih puteva. „Osnovna karakteristika robne razmjene je niska strukturna raznovrsnost izvoza kao i veliki izvoz sirovine i poluproizvoda, a mali izvoz gotovih proizvoda, s jedne strane, i široka lepeza uvoza uglavnom gotovih proizvoda“, navodi se u Informaciji. Prema tom dokumentu, uèešæe drveta u ukupnom crnogorskom izvozu smanjeno je sa 4,4 odsto, koliko je iznosilo u 2005. godini, na 3,3 odsto u devetomjeseènom periodu 2007. godine. „Za devet mjeseci prošle godine izvezeno je 15,3 miliona EUR od æega se 1,2 miliona odnosi na neobraðeno ili grubo obraðeno drvo“, navedeno je u dokumentu, uz podsjeæanje da je 2005. izvezeno 3,4 miliona EUR vrijedne drvne graðe. Najveæi koncesionari ostvarili su prošle godine milionske prihode, a najveæi je zabilježen u pljevaljskoj kompaniji „Vektra-Jakiæ“, èija je ukupna zarada premašila 4,5 miliona EUR. Prihod nikšiækog preduzeæa Javorak prošle godine iznosio je 3,4 miliona, a Bast Brezna iz Plužina u istom periodu je prihodovao 1,3 miliona EUR. Ukupan prošlogodišnji prihod šumskog kombinata Lim iz Bijelog Polja iznosio je milion EUR, a andrijevaèkog Boj komerca 1,5 miliona EUR. Planom korišæenja šuma za ovu godinu predviðene su koncesije za korišæenje preko 319 hiljada metara kubnih bruto drvne mase. (kraj) ram/bvm