Cetinje (MINA) – Ne voljeti svoju porodicu, grad u kojem živite, državu nije politika već psihološki poremećaj, ocijenio je istoričar Živko Andrijašević. On je, na panel-diskusiji „Crna Gora 15 godina nakon obnove nezavisnosti – Dijalog s vremenom“, rekao da se dvije polovine Crne Gore vide kao dvije politike, i da su u suštini to dva mentaliteta i dvije kulture. To je, kako je naveo, teško promijeniti. "Andrijašević je kazao večeras da ne voljeti svoju porodicu, grad u kojem živite, državu nije politika već psihološki poremećaj", prenosi Mediabiro. On je kazao da samo vjeruje u onaj dio Crne Gore koji ima sistem vrijednosti koji odgovara duhu vremena. “Mi živimo u novoj Crnoj Gori, ovo nije ona Crna Gora iz 2006. godine. Ona se sada promijenila“, rekao je Andrijašević. On je dodao i da je Crna Gora očigledno vječita meta. „Mislim da svi narodi Balkana imaju grešku, naša je različita od greški drugih naroda a tiče se odnosa prema državi koju imamo. Mi trajemo hiljadu godina i ne znam državu manjega prostora koja je imala četiri susjeda koje smo nadživjeli”, kazao je Andrijašević. Prema njegovim riječima, postoji tekovina da se s vremena na vrijeme dožive promjene “i da nam se čini da je to kraj.” “Za hiljadu godina imali smo prilika da nestanemo ali nijedna ta prilika nije završila nestankom“, kazao je Andrijašević. Crna Gora, kako je naveo, nije nastala iz jednog komada, “mi smo se tokom svih ovih vjekova formirali.” „Treba dosta vremena da se postigne dovoljna mjera integracije pojedinačnih cjelina. Mi uvijek imamo tu omjeru 55:45, mi smo i u Knjaževini Crne Gore, SHS, isto imali tu srazmjeru. Moramo prihvatiti da smo društvo koje ima različitost“, kazao je Andrijašević. On je dodao da je jedna državna ideja samo izgubila oficijalni status, ali to, kako je naveo, ne uslovljava njeno trajanje niti snagu niti pobjedu. „Iako nam je najlakše da se našim identitetom bavi neka vlast koja ima institucionalne poluge, to se tiče samo nas”, kazao je Andrijašević. To, kako je naveo, ne znači kraj ideje. “Mi smo u stanju da poistovjetimo državu i ideju sa grupacijom koja ima moć i jačinu. Ne vidim razlog da ovo smatramo incidentom naše prošlosti, ovo nam se dešavalo nekoliko puta od 1918.“, rekao je Andrijašević. Akademik Vukić Pulević rekao je da osnov države čine institucije iz nauke, kulture i obrazovanja, i naglasio kako mnoga znanja iz nauke i kulture stvaraju pojedinci. On je kazao i da je večerašnji događaj dobra osnova da se formira Forum koji će da zaživi kao tradicionalan, i da se kao takav pod imenom „Cetinjski“ održava i u drugim crnogorskim gradovima. Univerzitetski profesor Janko Ljumović rekao je da je sadašnja demokratija nastala na krilima nacionalizma i da je antifašizam svim političarima primamljiv. On je kritikovao i to što u sistemu obrazovanja nema metodologije sjećanja koja nastaje na savremenim okovima. „Naše politike sjećanja su problematične, problematične u distribuciji, problematične u realaciji. Imamo dezorjentisane mlade. Imamo mnoštvo problematičnih situacija, i pitam se kada smo vidjeli primamljivu izložbu? Mi u multimedijalnom smislu nemamo jasne sadržaje“, smatra Ljumović. Bivši novinar Rifat Rastoder je, na pitanje kako smo doživjeli da promjena vlasti oživi avete prošlosti, kazao da se boji da se prekasno počinju ovakvi razgovori. Bilo je, kako je dodao, dosta propusta koji su doveli do političke krize i do promjene kakvu Crna Gora ima sada. „Ovo nijesu demokratske već interesno projektovane promjene, od velikosrpskog nacionalizma i ruskih interesa i kao takve one su usredsređene na to da se rasturi ono što su stubovi multietničke i antifašističke Crne Gore“, kazao je Rastoder. Bitno je, smatra, da politički subjekti i svi činioci koji drže do Crne Gore, krenu intenzivnije da sarađuju. „Ja sam mislio da predložim da na Cetinju bude formiran Forum koji bi okupio političke subjekte koji bi promišljali šta i kako dalje. Ovako odvojeni u međusobnom prepucavanju ko je kriv bojim se da ćemo izgubiti mnogo”, naveo je Rastoder. On je kazao da se ponovo mora redefinisati pojam Crne Gore kao porodične kuće “jer ako nemamo kuću nemamo ni za šta da se borimo.” “Crna Gora je kao država iznad svega pa onda sve ostalo. Bojim se da je u jednom periodu to bilo zaboravljeno i za posljedicu imamo sadašnju situaciju“, rekao je Rastoder. Profesorica Gordana Đurović je, na pitanje zašto nema jasnijeg odgovora od Evrope povodom situacije u Crnoj Gori, rekla da je Evropa nekada pomirila Francusku i Njemačku ali je na Balkanu prije 30 godina zakasnila, i da se bore da ponovo ne zakasni. Evropa se, kako je kazala, infiltrirala kao neko ko treba prepozna da nije svaka promjena dobra i da treba da se prepozna kvalitet promjene. Prema njenim riječima, sada se postavljaju prvi evropski ciljevi “i tu nam treba Evropska unija (EU) da skrene pažnju da se propisi moraju usvajati kroz dijalog, da se institucije moraju jačati, da se mišljenje Venecijanske komisije mora poštovati.” “Želim da vjerujem da oni pažljivo prate šta se dešava i da će se ne vrijeme i na pravi način uključiti. Obećano se mora održavati“, kazala je Đurović. Ona je, komentarišući situaciju u Crnoj Gori, rekla da bi obje strane trebale da obezbijede bezbjednost, i da se ne smije dozvoliti da strasti koje su se podigle ugroze bilo čiji život. Đurović je dodala da izvršna vlast mora da radi svoj posao, da završava komunalne projekte, da otvara nova radna mjesta. Ona je kazala kako bi voljela da EU ostanu na onim trasama na kojima su bile, i da se nada da Crna Gora neće mijenjati politiku i da će biti 28. članica Unije. (kraj) nik