Podgorica, (MINA) – Crna Gora bi u predstojeæem pregovaraèkom procesu sa Evropskom unijom (EU) trebalo da angažuje najkavalitenije ljude iz svih oblasti o kojima æe se pregovarati, ocijenio je ambasador Hrvatske u Crnoj Gori, Petar Turèinoviæ. „Trebate uzeti najkvalitenije što Crna Gora ima po pojedinom poglavlju. To je ono što je vodilo Hrvatsku i tu smo postigli konsenzus, nekadašnja vlada Hrvatske demokratske zajednice i opozicija. Gledalo se na kvalitet ljudi bez obzira da li pripadaju poziciji ili opoziciji“, kazao je Turèinoviæ agenciji MINA. On je rekao da glavnog pregovaraèa bira vlada i da bi pripreme za pregovaraèki proces s EU, prije njegovog zvaniènog otvaranja, mogle olakšati kasnije pregovaranje. „Principijelno, na iskustvu Hrvatske, pokazuje se da što se ranije poène to su bolje pripreme i bolji rad radnih grupa, i bolja priprema po pojedinim poglavljima, a to onda kasnije olakšava i može ubrzati tok pregovora“, naveo je Turèinoviæ. On je objasnio da je, tipièno, voða izaslanstva za pregovore ministar, dok glavni pregovaraè može biti neko ko je iskusan u pregovaranju, dobar koordinator, poznavalac diplomatije. „Voðe pregovaraèkih grupa u Hrvatskoj su bili ponajboji eksperti za ta pregovaraèka podruèja, a voðe radnih grupa specijalisti za pojedina podruèja“, dodao je on. Prema njegovim rijeèima, kada se pregovori o pristupanju otvore potrebno je da zemlja kandidat preduzme odreðene pripreme, s obzirom na to da su uèesnici u tom procesu èlanice EU i država kandidatkinja. „Pregovaraèke stavove u ime EU zastupa predsjedavajuæi Savjeta EU, dok pregovore o pristupanju zemlje kandidata vodi posebno izaslanstvo za pregovore, èiji voða je obièno na visokom nivou, obièno ministar. Ono ukljuèuje i glavnog pregovaraèa i pregovaraèku grupu“, pojasnio je Turèinoviæ. On je kazao da je Hrvatska, kada se pripremala za pregovore, angažovala gotovo dvije hiljade ljudi u pregovarèki proces. „Glavni pregovaraè i vodðe poglavlja èine pregovaraèku grupu, ali voðe pojedinih poglavlja imaju najèešæe svoje radne grupe èiji je zadatak da pripremaju materijale u ime države kandidata“, naveo je Tuèinoviæ. U Hrvatskoj je u radnim grupama bilo po oko 20 ljudi, koji bi radili na razlièitim materijalima, koje bi onda voða poglavlja prezentirao glavnom pregovaraèu a on drugoj strani, odnosno Savjetu EU. „Samo pregovaranje ima niz koraka, a u Hrvatskom sluèaju je to bilo 13. Pregovaranje poèinje tako što se napravi skrining /screening/ u kome EU objašnjava državi kandidatu za svako od 35 poglavlja posebno kako izgleda njeno zakonodavstvo“, kazao je Turèinoviæ. Na drugom skriningu, zemlja kandidat pojašnjava kakva je situacija u tom istom podruèju kod nje. „U koraku tri, EK izraðuje mišljenje o skriningu u kome napominje u èemu je razlika u zakonodavstvu EU i zemlje kandidata, da li je ima i u èemu se sastoji“. „U sljedeæem koraku izvještaj ide radnoj grupi Savjeta EU za proširenje koja raspravlja o njegovom kvalitetu. Kada ta radna grupa donese zakljuèke, peti korak je na Savjetu EU koje odluèuje o pripremljenosti zemlje kandidata za konkretno poglavlje i odluèuje da li, da bi poèeli pregovori, treba postaviti još neko mjerilo za otvaranje poglavlja. To je korak šest“, naveo je Turèinoviæ. U koraku sedam država kandidat izraðuje i dostavlja pregovaraèki stav. Nakon toga, EK izraðuje nacrt zajednièkog odgovora ili stava EU. „Taj nacrt ide na radnu grupu za proširenje Savjet EU u koraku devet“. „Savjet raspravlja o tom nacrtu, i u koraku deset ono usvaja zajednièki stav EU za otvaranje poglavlja. U koraku 11 se poglavlje tek formalno otvara na takozvanoj meðuvladinoj konferenciji“, kazao je Turèinoviæ. Nakon toga, moguæe je da se na ministarskoj konferenciji postave mjerila za zatvaranje poglavlja, odnosno da zemlja mora još nešto uèiniti da bi mogla zatvoriti to poglavlje. „U koraku 13 se konstatuje da su mjerila ispunjena i da se privremeno može zatvoriti poglavlje. Tih 13 koraka prolazi se u svih 35 pregovaaèkih poglavlja. Poglavlja su privremeno zatvorena zbog toga što, ukoliko nastane spor sa državom kandidatkinjom, moguæe je teorijski otvoriti bilo koje veæ privremeno zatvoreno poglavlje“, objasnio je Turèinoviæ. Nakon što se zatvori svih 35 poglavlja, radi se ugovor o pristupanju koji potpisuje zemlja kandidat i sve države èlanice EU. Ugovor o pristupanju mora biti ratifikovan i u parlamentima država èlanica, što obièno traje oko dvije godine, naveo je hrvatski ambasador. Turèinoviæ je rekao da tek nakon toga zemlja postaje punopravna èlanica EU. (kraj) del/mil