Podgorica, (MINA) – Balkan je uvijek bio poprište nadmetanja velikih sila i često, u tom metežu, gubio uvid u značaj regionalne solidarnosti, ne samo ekonomske i političke, nego i bezbjedonosne, saopštila je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko. Ona je u intervjuu Pobjedi kazala da je Evropska komisija (EK), u svojoj Strategiji o proširenju na Zapadni Balkan, upotrijebila termin "zarobljene države", čime je sugerisala da zemlje regiona još nijesu konsolidovane ni u smislu unutrašnje, ni u smislu vanjske dinamike. „Tokom tranzicija, balkanske zemlje nijesu uspjele da stvore demokratski okvir koji bi garantovao razvoj, suštinsku stabilnost, pravnu državu, pluralizam i poštovanje ljudskih prava. Iako deklarativno opredjeljene za demokratiju i članstvo u Evropsku uniju (EU), političke elite regiona nijesu pokazale spremnost da se pozbave suštinskim problemima svojih društava“, rekla je Biserko. Umjesto toga, kako je navela, orjentisale su se na vlastite interese i, ne razmišljajući mnogo o posljedicama, obično tražile i nalazile svog stranog mentora. Prema njenim riječima, Rusija veoma vješto koristi frustraciju Srbije i činjenicu da Beograd nema jasnu viziju vlastite budućnosti. „Jedna od glavnih poluga ruskog uticaja u Srbiji je podrška koju Moskva pruža Beogradu u sprečavanju Kosova da stekne dalji međunarodni legitimitet. U tom smislu, Beograd je postao veoma značajna ruska uporišna tačka u odmjeravanju snaga Rusije i Zapada“, tvrdi Biserko. Sa druge strane, kako je dodala, povećavanje zapadnog pritiska na Rusiju podrazumijeva pojačano rusko prisustvo na Balkanu. „Srbija, Republika Srpska, Crna Gora i Makedonija i dalje su ruski prioriteti. Pritom, pritisak na Srbiju se stalno povećava“, kazala je Biserko. Na pitanje može li vlast u Beogradu izvući pouke iz događaja u Crnoj Gori od 16. oktobra 2016. godine, Biserko je odgovorla da bi mogla. „Međutim, problem je to što od Crne Gore nijesu odustali ni Moskva ni Beograd. Iako su zvanični odnosi Beograda i Podgorice korektni i stabilni, sve što se događa na drugim nivoima ukazuje na jasne velikosrpske pretenzije koje se ne bi smele gubiti iz vida“, rekla je Bisetko. Ona je navela da tu misli, na primjer, na ulogu Srpske pravoslavne crkve (SPC), koja neprekidno osporova crnogorsku državnost. „SPC je nedavno promenila ime u SPC - Pećka patrijaršija, čime je dosadašnja titula poglavara srpske crkve promenjena. Naime, on je sada patrijarh i #pomorskih zemalja#, što nosi snažnu političku, teritorijalnu, identitetsku i nacionalnu konotaciju“, dodala je Biserko. Pored SPC, kako je saopštila, ne smije se izgubiti iz vida ni uloga srpskih obaveštajnih službi koje su povezane sa ruskim, što se vidjelo i u oktobru 2016. godine, tokom pokušaja terorizma u Podgorici. „Srbija, prije svega predsjednik Aleksandar Vučić, mora da donese odluku koja će imati dalekosežne posledice po budućnost ne samo Srbije već i regiona“, tvrdi Biserko. Rusija je, prema njenim riječima, veoma lako osvojila „srca“ na Bakanu nakon što je, pritisnut krizom, Zapad 2008. smanjio svoje prisustvo u regionu, prebacujući proširenje EU na sporedni kolosjek. „Pokazalo se da je to bila kardinalna greška EU. Naime, region je u međuvremenu skliznuo u regresiju, tražeći oslonac na drugim stranama - u Rusiji, Kini, Turskoj, Emiratima. Pritom, jasno je da Moskva nije zainteresovana za razvojne projekte, nego prije svega za opstrukciju evropskog razvoja zemalja Balkana“, saopštila je Biserko. Ruska "meka moć", kako je ocijenila, prodrla je u sve sfere javnog života - od kulture i medija, do sfere političkog života. Biserko je rekla da interes Rusije za Crnu Goru ne slabi, baš kao što ne posustaju kanali za njenu destabilizaciju. „U svom #bratskom uplitanju# Rusija, bojim se, ni ovoga puta neće prezati da koristi kako Srbiju i Republiku Srpsku, tako i neke centre u Crnoj Gori - od dijela crnogorske opozicije i SPC, do određenih obaveštajnih krugova“, poručila je Biserko. Crna Gora je, prema njenim riječima, zahvaljujući prije svega državničkoj zrelosti Mila Đukanovića, do sada ipak uspijevala da se odupre svim pritiscima. „Nadam se da će i sada u tome uspjeti. U svakom slučaju, mora se biti veoma oprezan i ništa ne prepustiti slučaju“, zaključila je Biserko. (kraj) jlb