Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Crnogorski bankari podržavaju predlog guvernera Radoja Žugića da u narednom periodu svaka banka spasi makar po jednog svog većeg klijenta, odnosno kompaniju koja je solventna, ali trenutno nije likvidna. Iz banaka su rekli Pobjedi da predlažu, međutim, da se na kvalitetniji način promoviše Zakon o dobrovoljnom restrukturiranju,poznatiji kao podgorički model. Žugić je početkom novembra najavio da će pojedinačno od banaka tražiti da pokažu malo veću aktivnost u podršci kompanijama koje su solventne - imaju imovinu, a nemaju trenutnu likvidnost. Žugić je ranije kazao da se počinju osjećati efekti Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju i zahvalio Hipotekarnoj i Erste banci koje su dogovorile jedan kredit kod solventnog klijenta, koji je dobio šansu da radi i da održi zaposlenost. Ranije je i Prva banka slično uradila. Iz Erste banke su Pobjedi rekli da podržavaju napore za ozdravljenje kompanija koje imaju neupitnu perspektivu uspješnog poslovanja i takozvani podgorički model. Direktor sektora privrede u Erste banci, Danilo Begović, kazao je da ta banka sebe vidi kao potencijalnog partnera budućim klijentima koji kroz pomenuti model mogu stvoriti osnovu za stabilno poslovanje. „Kreditiranje privrede značajno smo razvili u posljednjih nekoliko godina. Nudimo koncept projektnog finansiranja u visokogradnji, gradnji obnovljivih izvora energije i izgradnji turističkih kapaciteta. U segmentu privatnih kompanija već ostvarujemo rast, a planiramo da ga intenziviramo“, rekao je Begović. Tržišno učešće Erste banke u kreditiranju crnogorske privrede u posljednje dvije godine poraslo je skoro 1,5 procentni poen. Među bankama je, kako je dodao, izraženo nadmetanje i nastojanje da bonitetnim klijentima ponude što povoljnije finansiranje. „Za kvalitetnu saradnju klijenta i banke neophodno je obostrano povjerenje. U praksi, to znači da smo mi kao banke tu za klijenta kada je potrebno, ali i da klijenti imaju uspostavljeno kvalitetno i pouzdano finansijsko izvještavanje. Korisnici bankarskih usluga treba da imaju na umu da im kvalitetno finansijsko izvještavanje otvara put lakšem, bržem i jeftinijem pristupu sredstvima“, objasnio je Begović. Iz NLB-a su Pobjedi kazali da je podgorički model mehanizam koji može da doda vrijednost restrukturiranju. „Banka rješava problematične projekte na konstruktivan i uravnotežen način. Tokom posljednjih nekoliko godina, banka je uspjela da riješi mnoga složena pitanja. NLB banka to čini u mjeri u kojoj sve uključene strane koriste konstruktivan i pristup usmjeren na rješavanje problema“, rekli su predstavnici NLB banke. Oni su naveli da NLB namjerava dalje da raste, ali i dodali da to zahtijeva pažljiv pristup uzimajući u obzir teške tržišne okolnosti sa kojima se susreću u ovom dijelu Evrope. „Banka želi da daje podršku postojećim i novim klijentima. U kojoj mjeri će banka povećati svoje aktivnosti zavisiće, takođe, i od količine projekata koju bude u mogućnosti da podrže“, objasnili su iz te banke. Iz Addiko banke su rekli Pobjedi da će pratiti preporuke Centralne banke u vezi sa Zakonom o sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova prema finansijskim institucijama. „Taj zakon ćemo koristiti kao dodatnu polugu za podršku klijentima. Korisnost ovog zakona vidimo posebno u situaciji kada se više kreditnih institucija pojavljuje u ulozi povjerilaca u pojedinačnom restukturiranju. Zakon daje mogućnost uspostavljanja zajedničke strategije prema preduzeću u restukturiranju i otvaranje dodatnih opcija za podršku saniranja identifikovanih rizika“, objasnili su iz Addiko, bivše Hypo Alpe Adria banke. Na taj način bi se izbjegla nelikvidnost preduzeća, a time i negativne posljedice koje takva situacija ima i na privredu i na finansijske institucije. „Stoga je važno da najmanje dvije ili više banaka prepoznaju oporavak preduzeća održiv na duži rok, kao i da im restrukturiranje tog dužnika omogućava povoljno namirenje potraživanja“, dodali su iz Addiko banke. Oni su predložili da zakon - podgorički model bude promovisan kroz Udruženje banaka ili neki drugi institucionalni okvir, koji ima odgovarajući administrativni kapacitet da bude posrednik u uspješnom sprovođenju sporazumnog restrukturiranja. (kraj) sam