Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Kovanice u apoenima od cent i dva rjetkost su u platnom sistemu Crne Gore, iako se mogu obezbijediti u svakom trenutku jer sve komercijalne banke, prema informacijama iz Centralne (CBCG), raspolažu sa kompletnom strukturom opticajnog novca. Iz CBCG su agenciji Mina-business kazali da kovanice u apoenima od cent i dva nijesu povuèene iz upotrebe, veæ su, kao i dosad, u opticaju i za njihovu „nestašicu“ odgovorni su iskljuèivo trgovci, jer oèito od komercijalnih banaka sa kojima saraðuju ne trebuju dovoljnu kolièinu. „Centralna banka, od uvoðenja eura u platni sistem, krajnje uredno i redovno snabdijeva sve poslovne banke u Crnoj Gori potrebnom kolièinom i strukturom svih apoena novèanica i kovanog novca eura. Snabdijevamo gotovinom naše poslovne banke na osnovu njihovih trebovanja, a one dalje snabdijevaju svoje klijente“, objasnili su iz CBCG. CBCG, kako su dodali, redovno dobija izvještaje od poslovnih banaka o stanju gotovine u njihovim trezorima, na osnovu èega se može vidjeti da sve banke raspolažu sa kompletnom strukturom opticajnog novca. „To znaèi da razloge nestašice ovih apoena u prometu ne treba tražiti kod Centralne banke i kod poslovnih banaka jer ne vidimo razlog da banke ne trebuju sitan novac od nas ukoliko njihovi klijenti od njih trebuju ove kovanice“, kazali su iz CBCG. Iz komercijalnih banaka su potvrdili da se kovanice od jedan i dva centa rijetko traže. Struèni saradnik za trgovinu devizama i gotovinom u Službi riznice Erste banke, Mališa Šundiæ, objasnio je da svaka banka na osnovu iskazanih potreba za gotovinom svakog prvog u mjesecu šalje Centralnoj banci zahtjev za potrebama gotovine za taj mjesec. »Kolièina naruèenog novca kod Centralne banke zavisi od priliva gotovine putem pazara klijenata (pravnih lica) i uplata fizièkih lica na raèune klijenata. Centralni trezor Erste banke vodi raèuna o gotovini na nivou banke, odnosno potrebama naših filijala na osnovu zahtjeva direktora filijala koje dostavljaju centralnom trezoru, kako za papirni tako i za metalni novac. Narudžbe novca zavise od potreba klijenata naše banke«, rekao je Šundiæ agenciji Mina-business. Klijenti, kako je dodao, najèešæe traže apoene metalnog novca od jednog i dva EUR, 50 centi, 20 i deset centi, a vrlo rijetko od pet centi, dok apoene od dva i jedan cent niko ne traži, iako ih i Centralna banka i Erste banka imaju u dovoljnim kolièinama. »Klijenti novac traže na šalterima filijala, tako da centralni trezor može samo na osnovu zahtjeva od filijala znati koliko i kakvih apoena traže klijenti«, kazao je Šundiæ. Prva banka, prema rijeèima njenih predstavnika, od Centralne redovno uzima kovanice od pet centi, a kovanice od jedan i dva nešto rjeðe, jer je potražnja za njima manja. »Trgovci i ugostitelji traže kovanice od pet centi, a ostale rijetko«, saopštili su iz Prve banke. U Hypo Alpe Adria banci kažu da uvijek imaju svih apoena na raspolaganju, a za veæe kolièine sitnih apoena idu u CBCG. “Imamo klijenata koji èesto traže metalne apoene i evidentno je da klijenti uvijek traže apoene koji im najviše prolaze. Na šalteru se uglavnom traže apoeni od deset, 20 i 50 centi, a najmanje se traže apoeni od jedan cent i dva, kao i od dva EUR. Ostale metalne apoene èesto dajemo klijentima”, rekli su iz Hypo Alpe Adria banke. U trgovinama se kusur u ovim apoenima skoro nikad ne vraæa, ali ga ne traže ni potrošaèi pa se i cijene sve više formiraju tako da se mogu zaokružiti, pa je na primjer 0,98 ili 0,99 centi uvijek jedan EUR, 4,99 je pet EUR, a 9,99 je deset EUR. U Centru za zaštitu potrošaèa (CEZAP) smatraju da je u pitanju preæutni sporazum izmeðu potrošaèa i trgovaca koji se vode sistemom zaokruživanja. »Pored toga, ako potrošaè insistira na preciznom kusuru, vraæaju mu (veæi) iznos koja je u korist potrošaèa. Mislimo da ovo nije veliki problem jer ukoliko potrošaè insistira na preciznom kusuru sigurno æe ga dobiti«, naveli su iz CEZAP-a. U razvijenim zemljama je nezamislivo da se ne vraæa kusur pa ni u najsitnijim apoenima, a ako potrošaè ne želi da ga uzme može da ga ostavi kao dobrovoljni prilog u nekoj od kutija koje humanitarne organizacije postavljaju u trgovinama. (kraj) bvm/sam