Brisel, Helsinki, (MINA) - Evropska unija (EU) može se širiti i bez ustava, na osnovu postojeæeg Ugovora iz Nice, rekao je danas predsjednik Evropske komisije (EK) Hoze Manuel Baroso. “Postoje neki nesporazumi. Ne smatramo da s Ugovorom iz Nice ne možemo da primamo nove èlanice”, kazao je Baroso u Helsinkiju, gdje je uèestvovao na sastanku EK sa finskim predsjedništvom EU-a, koje je danasd zvanièno preuzelo od Austrije tu dužnost. Ugovor iz Nice dogovoren je u decembru 2000. godine, sa ciljem da se institucionalno omoguæi širenje Unije na 12 zemalja èlanica koje su tada bile u pregovaraèkom procesu. Od tih 12 zemalja, 2004. godine su deset njih postale punopravne èlanice. Zbog slabe pripremljenosti ulazak Bugarske i Rumunije tada je odgoðen za poèetak naredne ili 2008. godine. U tom Ugovoru predviðena su institucionalna rješenja za 27 èlanica, odnosno broj zastupnika iz svake od tih zemalja u Evropskom parlamentu, težina glasa u Savjetu EU i broj èlanova EK. Tada je dogovoreno da Komisija treba da ima onoliko povjerenika koliko i zemalja èlanica, ali maksimalno do 27. Nakon toga, broj povjerenika bio bi manji od broja zemalja èlanica, odnosno svaka èlanica ne bi imala povjerenika u EK. Predviðeno je da se uvede naèelo rotacije tako da svaka zemlja u odreðenom razdoblju ima svog povjerenika. Ugovor iz Nice treba da bude zamijenjen evropskim ustavom, èija je ratifikacija zapala u krizu nakon odbijanja na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj. Pojedini u EU smatraju da proširenje nakon ulaska Bugarske i Rumunije neæe biti moguæe bez novog institucionalnog rješenja, dok drugi kažu da se amandmanima na Ugovor iz Nice može osigurati dalje širenje. Pristupni sporazum izmeðu EU-a i Hrvatske, koja æe najvjerovatnije biti 28. èlanica, smatrao bi se amandmanom na Ugovor iz Nice. Baroso i novi predsjedavajuæi Evropskog savjeta, finski premijer Mati Vanhanen izrazili su nadu da æe EU do kraja ove godine imati jasan dogovor oko nastavka širenja. Na samitu u decembru predviðeno je da proširenje bude jedna od glavnih tema. Rasprava æe se voditi na osnovu posebnog izvještaja EK, koje se oèekuje krajem oktobra ili poèetkom novembra. Komisija bi u tom dokumenta trebala da izaðe sa predlogom definicije apsorpcijske sposobnosti EU-a za primanje novih èlanica. Nakon što je u EU došlo do ustavne krize i takozvanog "umora od proširenja", sve se èešæe poèela pominjati apsorpcijska sposobnost EU-a za primanje novih èlanica, što mnogi tumaèe kao naèin da se izbjegne primanje Turske. Finski premijer ponovio je da apsorpcijska sposobnost ne može biti novi kriterijum, koji bi se odnosio na zemlju kandidata, nego da je to stvar EU, prenose agencije. “Apsorpcijska sposobnost je na državama èlanicama, a ne na zemlji kandidatu”, rekao je Vanhanen i ponovio da zemlje kandidati moraju ispuniti sve uslove za pristup i naglasio da za sve moraju važiti jednaki kriteriji. (kraj) tmi