Podgorica, (MINA) – U crnogorskim psihijatrijskim ustanovama nema kršenja prava pacijenata ali postoje brojni nedostaci koji se moraju poboljšati, ocijenila je direktor Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelevic. Akcija za ljudska prava, Centar za anti- diskriminaciju Ekvista, Centar za graðansko obrazovanje i Sigurna ženska kuæa uradili su Izvještaj na osnovu dvodnevnog monitoringa u specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru, na odjeljenju za psihijatriju Opšte bolnice u Nikšiæu i Klinici za psihijatriju Klinièkog centra Crne Gore. Koordinator projekta, Mirjana Radoviæ, predstavila je Izvještaj i navela da preporuke treba da osiguraju bolje uslove i poboljšaju poštovanje prava. "Poštovanje prava ljudi sa mentalnim oboljenjima su osnova za poboljšanje sveukopnog stanja u društvu", kazala je ona. Prema rijeèima Radoviæ, pacijenti se tokom njihovog boravka nijesu žalili na kršenje prava. Kako je navela, zabilježena je jedan anonimna prijava. U Izvještaju su ukazali da u ustanovma postoji manjak radnika, i prema njihovoj procjeni, trebalo bi poveæati za 15. Higjena je, dodaje se, prihvatljiva, „ali treba je poboljšati“. U Izvještaju su ukazali da nijesu primjetili pacijente koji su „predozirani“ ljekovima. Monitori smatraju da svaka vanredna terapija propisana pacijentu treba da se upiše u lièni karton. Zakljuèuje se da je neophodno unaprijediti uslove smještaja u sve tri ustanove koje su bile predmet monitoringa i uèiniti ih odgovarajuæim terapijskim okruženjem. Klinika, kako je navela Radoviæ, nema moguænost prisilne hospitalizacije, što u praksi znaèi da se svi pacijenti koje je neophodno prisilno hospitalizovati upuæuju u bolnicu. „U tom smislu je neophodno obezbijediti materijalne uslove za prisilnu hospitalizaciju na samoj Klinici kako bi se smanjio pritisak na bolnicu, i kako bi pacijenti èije mentalno stanje zahtijeva prisilnu hospitalizaciju imali moguænost da budu lijeèeni bliže mjestu boravka“, preporuke su navedene u Izvještaju. Radoviæ je ukazala da je, iako nijesu primili pritužbe koje bi ukazivale na zlostavljanje u ustanovama, potrebno zaposliti još radnika kako bi se pacijentima pružila odgovarajuæa medicinska njega. "Smanjivanjem optereæenja na radu kojem je izloženo postojeæe osoblje, smanjio bi se i rizik od sindroma sagorijevanja na poslu koje može dovesti do neadekvatnih reakcija prema pacijentima", saopštila je Radoviæ. Projekat se bavio i odnosom medija prema mentalno oboljelima. „U crnogorskoj javnosti je uvreženo pogrešno mišljenje da metalno oboljele osobe generalno ne mogu da se izlijeèe i da predstavljaju opasnost za okolinu. Mediji bi morali da prenose taène informacije i suzbijaju predrasude i pogrešne stereotipe“, navodi se u Izvještaju. Èelnici kotorske i nikšiæke bolnici nijesu zadovoljni Izvještajem i demantovali su veæinu sadržaja izvještaja. Direktor Specijalne psihijatrijske bolnice u Kotoru, Aleksandar Tomèuk, ukazao je da svi monitori, osim doktorice Olivera Vuliæ, prvi put susreli se problematikom o kojoj su izvještavali. „Monitori ne poznaju u dovoljnoj mjeri psihijatriju i to je neosporno umanjilo kvalitet analize, odnosno nivo objektivne predstave aktuelnog stanja i funkcionisanja ustanove", rekao je on. Tomèuku nije jasno kako mogu na osnovu dvije posjete navoditi oštre kritike. Smatra da su predstavnici površno pogledali stanje u Bolnici i da higjena nije na nivou na kom je predstavljena. Preman navodima u Izvještaju, poslednje ubistvo u bonici desilo se ove godine, vješanjem. „Monitori su zanemarili èinjenicu da je u periodu 2006. do 2011. godine realizovano 7.029 hospitalizacija od kojih su se dva hospitalizovana pacijenta ubila, od kojih jedan 2008 a drugi prošle a ne ove, kako su monitori naveli“, ukazao je Tomèuk. Kako je rekao, dva sluèaja suicida, u poslednjih pet godina su pokazatelji da zaposleni ulažu vanredne napore u tretmanu i njezi klijenata ustanove. „Zbog toga je èudna i neumjesna preporuka monitora direktoru da pojaèa nadzor nad pacijentima, posebno onim koji su pokazali sklonost ka samoubiostvu", rekao je Tomèuk. U Izvještaju se navodi da se u ustanovi godišnje dogodi sedam prirodnih smrti, najèešæe usljed hroniènih bolesti, a da se obdukcije ne sprovode u svakom sluèaju prirodne smrti, u skladu sa zakonodavstvom. Tomèuk je to demantovao. Monitori su konstatovali da pacijentima nije omoguæeno da komuniciraju u povjerenju sa odgovarajuæim vlastima izvan ustanove. „Naša dilema je da li su monitori tokom razgovora sa klijentima polazili od pretpostavke da razgovaraju sa osobama oboljelih od najtežih duševnih poremeæaja. Na osnovu èega su procijenili da intervjuisana osoba dobro testira realnost, što je suština pravilnog rasuðivanja", naveo je Tomèuk. Direktor Opšte bolnice u Nikšiæu, Ilija Ašanin, posebno se osvrnuo na dio u Izvještaju u kom se navodi da uprava bolnice ohrabruje neizlazak pacijenata u dvorište, „radi ostavljanja boljeg utiska na razne delegacije i goste". „Preambiciozno je da za dvije posjete takve zakljuèke izvodite“, rekao je Ašanin zahtijevajuæi izmjenu izvještaja u tom dijelu. „Izvještaj nema veze sa istinom i veæina opisa je subjektivan osjeæaj“. Gorjanc je kazala da im je u nikšiækoj Bolnici navedeno kako osoblje sa drugih odjeljenja ima predrasude prema pacijentima sa psihièkim oboljenjima. „Ako to vama nije u redu što smo pomenuli i ukazali, nama je žao“, poruèila je ona. Projekat finansiraju Evropska unija, posredstvom Delegacije u Crnoj Gori i Ambasada Njemaèke u Podgorici. (kraj) anm/žug