Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Predlog zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju loših kredita (NPL) pokazuje da se tom znaèajnom problemu poklanja ozbiljna pažnja, iako za poèetak ne treba gajiti pretjerani optimizam o njegovim potencijalnim dometima, ocijenio je ekonomski analitièar, Vasilije Kostiæ. On je agenciji Mina-business kazao da èinjenica da je odabran centralizovan naèin rješavanja problema, s obzirom da su ukljuèeni Vlada, Centralna banka (CBCG) i ostali akteri, pored banaka, dodatno govori u prilog mišljenju da je problem izuzetno ozbiljan i znaèajan sa stanovišta buduæeg razvoja, zbog èega ga treba cjelovito rješavati. Na pitanje koliko æe Predlog zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju loših kredita, koji je nedavno usvojila Vlada, pomoæi u ozdravljenju bankarskog sektora i uopšte privrede, Kostiæ je odgovorio da æe to zavisiti od mnogo faktora. “Na to pitanje teško je dati ozbiljan odgovor, a da se ne pretvori u špekulaciju. Ipak, sa sigurnošæu mogu reæi da je prva pozitivna posljedica veæ nastupila èinjenicom da se tom izuzetno znaèajnom problemu sa dugoroèno negativnim reperkusijama po privredni i društveni razvoj, poklanja ozbiljna pažnja objektivizovana kroz formu zakona”, rekao je Kostiæ. Veæ to, kako je dodao, može da ima pozitivan uticaj na ublažavanje sistematskog rizika. “Ipak, za poèetak ne bih gajio pretjerani optimizam, a volio bih da griješim, o potencijalnim dometima jednog tako operacionalizovanog zakona. Prije svega, iz razloga što on objektivno ne može obezbijediti uslove za znaèajno normalizovanje otplata kredita klijenata, što bi morao biti cilj rješenja, jer se preduslovi za to nalaze i u drugim sferama van njegovog dometa, kao što su institucije ili tržište”, objasnio je Kostiæ. On je rekao da nije ubijeðen da Predlog zakona sadrži instrument kojim bi znaèajno više podigao nivo motivacije banaka u odnosu na dosadašnji nivo da urade ono što do sada nijesu uradile, odnosno da znaèajno smanje uèešæe NPL kredita. “Glavna motivacija za banke, s kojom Predlog zakona raèuna, ne bez osnova, ali s previše oèekivanja, ogleda se u oslobaðanju sredstava rezervacija banaka po osnovu loših kredita koji budu predmet restrukturiranja”, kazao je Kostiæ. Ipak, taj instrument, kako smatra, nije dovoljno motivacioni jer banke imaju višak slobodnih kreditnih sredstava, pa im troškovi rezervacija u uslovima kreditne restrikcije i visokog rizika ne predstavljaju kljuèni problem. Prema njegovim rijeèima, kad ne bi tako bilo, one bi do sada vjerovatno pristupile nekom od poznatih radikalnijih naèina rješavanja problema kao što je, na primjer, otpis kamata ili duga. “Kako god, rješenja æe se u buduænosti mijenjati i korigovati u skladu s rezultatima, pa skoro da nije manje važna èinjenica da se rješavanju problema pristupa od samog naèina rješavanja”, rekao je Kostiæ. Prema njegovim rijeèima, glavni uzroènik visokog nivoa loših kredita je što za nastajanje ozbiljnih problema treba mnogo manje vremena nego što je potrebno vremena da se otklone njihove posljedice. Rješavanje NPL je, kako je ocijenio Kostiæ, vrlo ozbiljan problem za banke i sve ostale, jer se radi o kreditima koji se ne vraæaju. “Rijeè je o moguæem gubitku znaèajnog iznosa sredstava koje nije lako nadoknaditi naroèito ako se uzme u obzir kontekst svjetske finansijske i ekonomske krize uz sve ono što to prati kod nas. Uzroci su poznati i oni nijesu mistika. Problem su rješenja i ona su u mnogo èemu nepoznanica, pa i u ovome”, zakljuèio je Kostiæ. (kraj) sam/nar