Podgorica, (MINA) – Podatak da je broj protivnika ulasku Crne Gore u NATO porastao pokazatelj je neefikasnosti onih koji graðane ubjeðuju da je Alijansa idealna organizacija, smatra vojni analitièar Zoran Bukviæ. “Èudna je situacija u Crnoj Gori, gdje vlast hoæe državu da uvede u NATO savez, a graðani neæe. Graðani se protive, a vlast govori da su oni needukovani i da ne shvataju NATO”, naveo je on. Prema rijeèima Bukviæa, od 2006. godine do danas pokrenute su sve moguæe poluge da ubijede graðane da je NATO savez idealna organizacija, ali, dodao je, bez uspjeha. Kako je dodao, postavlja se pitanje da li su oni to èinili neuspješno, “ili, što sigurno nije tako, graðani ne mogu da shvate”. “Moguæe je da graðani nešto više znaju o NATO savezu, nego što znaju oni koji ih ubjeðuju”. “Da su oni koji ubeðuju graðane neefikasni i neubjedljivi, govore i podaci da je protivnika ulasku Crne Gore u NATO 2011. godine bilo 40 odsto, a 2013. došlo je do poveæanja protivnika na 52 odsto. Procenat pristalica bio je i ostao 31 odsto”, rekao je Bukviæ agenciji MINA. On smatra da u èitavom tom procesu ništa nije èudno, osim što država troši pare poreskih obveznika za nešto što graðani neæe. “Komunikaciona strategija o evroatlantskim integracijama Crne Gore je samo spisak lijepih želja. Ona se do sada više puta mijenjala, pa je tako jedanput bilo zapisano da su ciljna grupa Srbi. Veoma zabrinjavajuæe i omalovažavajuæe za srpski narod”, rekao je Bukviæ. Kako je kazao, Koordinacioni tim se o malom procentu pristalica za NATO ne izjašnjava, “jer ne može da opravda svoj neefikasan rad, a ponavlja stalno prièu da æe procenat pristalica rasti, ali ne zna se kada”. “Lobisti æe i dalje trošiti pare poreskih obveznika i prièati nam prièu u koju i oni ne vjeruju. Vojska Crne Gore je postigla visoke standarde, izvršene su kvalitetne reforme i Crna Gora je spremna za NATO, ali ta ista Vojska nije u stanju da ispuni svoju ustavnu ulogu da brani državu”, ocijenio je Bukviæ. Kako je dodao, “i dalje æe narodu govoriti da se odluke u NATO savez donose konsenzusom, kako je zapisano”. “Ali da li iko u to veruje, da na primjer, Luksemburg ili Island, mogu da se suprotstave na primjer predlogu SAD”. “Predstavnici država èlanica NATO su do sada više puta izjavljivali da to nije tako i da se vrši pritisak na male da se povinuju odlukama moænih. Hvaleæi nas neogranièeno i bez argumenata, lobisti èeso puta se pretvaraju u antilobiste”, rekao je Bukviæ. Nemoguæe je, dodao je, pridobiti nekog za nešto ako se to nešto idealizuje. “Nije dobro samo reæi da NATO ima i svoje nedostatke i završiti na tome”. “Primièe NATO i Crnu Goru, samo mora da se ubijede graðani, isto kao što je primio i Albaniju i Hrvatsku, ne zbog vojne snage, veæ zbog teritorije i zaokruživanja Balkana i daljeg širenja na istok”, ocijenio je Bukviæ. Kako je rekao, ono što graðani znaju, a zna i vlast, da su putevi ulaska u NATO i Evropsku uniju, samo na papiru slièni, a sa stvarnošæu nemaju veze. “Za ulazak u NATO potrebna je politièka volja i velika podrška graðana, a sve ostalo je nebitno”. Prema njegovim rijeèima, mnoge prièe o NATO savezu nijesu iskrene i taène. “Taèno je da su u mnogim državama, koje su ušle u NATO, poveæane strane direktne investicije, ali da li bi to bilo i sa Crnom Gorom, pitanje je. Èesto se navodi Slovaèka kao dobar primer. Taèno je to, ali treba napomenuti da je Slovaèka bila pravno ureðena i demokratska država koja je 2004. godine ušla i u EU i NATO savez”, dodao je Bukviæ. Kako je naveo, Slovaèka je niskim porezima i jeftinom radnom snagom uspjela da privuèe inostrane proizvoðeèe i razvila je modernu tržišnu ekonomiju, koja je izvozno orjentisana, gdje izvoz èini oko 80 odsto BDP. Za razliku od Slovaèke, dodao je, imamo primjer Hrvatske, navodeæi da je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u januaru ove godine skoèila na 21,9 odsto. “U februaru meðunarodna bonitetna organizacija Mudiz smanjila je kreditni rejting sa Ba-3na Ba-1, što je najgori kreditni rejting od 1997. godine. Mudiz je saopštio da to èini zbog slabih izgleda da Hrvatska zabeleži privredni rast. Znatno su smanjena i strana direktna ulaganja u Hrvatsku”, kazao je Bukviæ. On je naveo da promoteri NATO ne štede rijeèi da hvale, izmeðu ostalog, kako NATO vodi raèuna i o ekologiji. “Graðanima je teško objasniti kakav je doprinos ekologiji dao NATO kada je tokom agresije na SRJ u meðunarodnim vodama Jadranskog mora izbacio šest hiljada bombi sa osiromašenim uranijumom u blizini hrvatskih teritorijalnih voda i kada je na teritoriju SRJ izbacio 30 hiljada projektila sa osiromašenim uranijumom ili oko 15 tona osiromašenog uranijuma, što je zabranjeno i protiv je obièaja rata”, rekao je on. Bukviæ je rekao da je britanski biolog Roðžer Kofil upozorio da æe u narednom periodu najmanje još deset hiljada ljudi u Srbiji i regionu umrijeti od raka uzrokovanog NATO bombardovanjem osiromašenim uranijumom. (kraj) boj