Podgorica, (MINA) - Izgradnja hidroelektana na rijeci Moraèi uticaæe na živi svijet tog podruèja, ali to nije razlog da se odustane od projekta i stopira napredak društva, ocijenio je profesor podgorièkog Prirodno-matematièkog fakulteta i doktor biloških nauka, Drago Mariæ. „Mogu govoriti samo s aspekta živoga svijeta. Sistem HE æe uticati u odreðenim segmentima na odreðene vrste, na neke beznaèajno, na neke malo više. Pojedine æe izgubiti stanište, ali to nije razlog da se napredak društva stopira u bilo kom segmentu, pa i izgradnji elektrana“, kazao je Mariæ agenciji MINA. Prema njegovim rijeèima, živi svijet podruèja na kojem su planirane hidroelektrane neæe biti u toj mjeri ugrožen da se može tvrditi da æe to uticati na njihov opstanak kao vrsta, odnosno da æe nestati. „Samo na tom konkretnom, malom podruèju (akumulacija), pretrpjeæe znatne štete“. Mariæ tvrdi da æe izgradnjom HE na Moraèi najmanje biti ugroženo Skadarsko jezero. „Ugrožena æe biti rijeka“, rekao je on, navodeæi da ne postoje mehanizmi, sredstva ili naèini da se uoèe promjene koje æe se eventualno desiti na Skadarskom jezeru kada budu formirane i radile hidroelektrane. „Neæemo moæi da utvrdimo koliko je nešto što se desilo, neka promjena u živom svijetu, posljedica elektrana. Neæemo moæi to izraèunati zbog velikog variranja vodostaja i drugih ekofaktora koje izaziva priroda“, objasnio je Mariæ. On je dodao da su variranja vodostaja tokom proljeæa, za vrijeme mrijesta u Skadarskom jezeru od godine do godine, tri metra. „Riba se mrijesti i pri vodostaju od 5,5 metara i pri vodostaju od devet metara, u odnosu na kotu nadmorske visine“. Slièna situacija biæe i sa pticama koje obitavaju na Skadarskom jezeru. „I ptice se gnijezde na jezeru i kad je vodostaj nizak, i kad je visok“. „One su se prilagodile. Grade takva gnijezda koja osciliraju, plutaju i samo ekstremno, kada doðe do naglih poplava, gube gnijezda, kao što je sluèaj sa pelikanom“, kazao je Mariæ. On smatra da se nikada neæe ekstremno poveæati nivo jezera ako bude normalno ispuštanje vode iz buduæih akumulacija na Moraèi, odnosno kad elektrane budu radile. Mariæ smatra da æe elektrane uništiti staništa na mjestima buduæih akumulacija, jer tamo više neæe biti „rijeke“ i njenog živog svijeta. „Formiraæe se jezerski živi svijet, koji neæe biti bogat ni blizu da se može porediti sa onim u Skadarskom jezeru. Pivska akumulacija je oèigledan primjer. To æe biti siromašan jezerski sistem, svijet èistih planiskih jezara. Biæe jednako siromašan kao kod, na primjer, jezera na Durmitoru“, naveo je on. Upitan postoje li mjere kojima bi se to moglo ublažiti, on je rekao da æe se moæi intervenisati samo u dijelu akumulacija ne bi li se uèinile što produktivnijim. „Da se uloži u poribljavanje, izgrade uzgojni sistemi, za uzgoj pastrmke“. On smatra da se u akumulacijama mogu uzgajati sve pastrmke navodeæi da divlje vrste treba prvo kultivisati. „Osim u jezerima, riba æe moæi da se uzgaja i u klasiènim betonskim bazenima nizvodno od njih“, koristeæi vodu iz akumulacija. Mariæ je naveo da u Crnoj Gori nema „pravih rijeènih vodenih ptica“, pa ni na Moraèi, dodajuæi da postoji „samo jedna mala vrsta, vodeni kos, kome æe biti uništeno stanište“ gradnjom hidroelektrana. On je objasnio da æe desetine vrsta ptica iz kanjona Moraèe izgubiti stanište potapanjem, i neæe ih biti, ali i da one nijesu ugrožene, kao vrste, jer su široko rasprostranjene. „Nema endemiènih ptica na tom prostoru. Endemiènih ptica Crne Gore nema, èak ni Balkana“, zakljuèio je Mariæ. (kraj) del/djs