Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Razdavanje Crne Gore i Srbije izazvaæe troškove za obje države, jer æe morati da kompletiraju organe koji su bili kvazi-zajednièki, ocijenio je predsjednik beogradskog Centra za slobodno tržište Miroslav Prokopijeviæ, ali ne oèekuje da æe taj proces imati negativnih posljedica. Prema njegovim rijeèima, država je najskuplja stvar, pa je zato važno da pojedini državni troškovi budu valjano dimenzionirani. Prokopijeviæ smatra da Crnoj Gori ne treba 40 ambasada i da je Srbiji previše 60. “Crna Gora sa oko 15, a Srbija sa 25 ambasada bi vjerovatno bio štedljiv i dobar korak. Pitanje je da li æe tako moæi, jer korisnici renti bi radije da Crna Gora ima 40, a Srbija 60 ambasada, i oko toga u obje zemlje postoje snažni lobiji”, kazao je on za crnogorski ekonomski i biznis online magazin Montenegro Economist. Prokopijeviæ je preporuèio Crnoj Gori i Srbiji da se tome mudro odupru, jer ako se pretvore u društva renti, to æe biti loše za njihovu ekonomsku i svaku drugu buduænost. On oèekuje pozitivne efekte razdvajanja Crne Gore i Srbije, koje uz rješavanje statusa Kosova treba da zaustaviti politiku sukoba i pojaèa politiku saradnje. Prokopijeviæ je podsetio i da su prije izglasavanja crnogorske nezavisnosti, Crna Gora i Srbija imale praktièno odvojene države i privrede. Njihove ekonomije su bile potpuno suverene, osim u dijelu èlanstva u meðunarodnim organizacijama kao što su Meðunarodni monetarni fond i Svjetska banka. “Pozitivan efekat razdvajanja u formalno nezavisne države je u preciznijem lociranju odgovornosti. Sada se ne može govoriti da neko nekom smeta”, smatra Prokopijeviæ. On vjeruje da je dobit razdvajanja i u realnijem dimenzioniranju vojske ili diplomatije, kao i u sektoru štednje na radnim mjestima onih koji su u Crnoj Gori i Srbiji radili na tome da sprijeèe eksploataciju druge zemlje. Prokopijeviæ je pojasnio da su obje zemlje, pored organa za zajednièku saradnju, imale jedan broj zaposlenih koji je kontrolisao da li druga èlanica ekploatiše prvu i obrnuto. Takva situacija je nastala, kako je naveo, zbog nedostatka uzajamnog povjerenja, što je izazivalo dupliranje administracije. Prokopijeviæ ne oèekuje da æe Srbija i Crna Gora preduzimati mjere ogranièavanja trgovine ili mjera odmazde, jer bi im to štetilo, veæ da æe u fazi razdruživanja razgovorati kako da smanje, a ne da poveæaju barijere za trgovinu. On prognozira brži napredak Cne Gore u odnosu na Srbiju, jer ona “nema problem Mladiæ“ pa æe bez problema nastaviti razgovore sa Evropskom unijom. “Crna Gora je uz to otišla dalje nego Srbija jer ima stabilnu valutu, bolju monetarnu politiku i devizni režim, nižu inflaciju, dalje odmaklu privatizaciju, liberalnija finansijska tržišta i u velikom usponu”, rekao je Prokopijeviæ. Crnoj Gori je posavjetovao da se ne uljuljka zbog trenutno boljih pravila igre, jer to nije teško pošto Srbija ima jedna od najgorih u Evropi. Prokopijeviæ je kazao da Crna Gora ima ogroman prostor za reforme, ali je pred njom još dalek put ako želi da se ugleda na najuspešnije reformske zemlje, poput Estonije ili Slovaèke. “Pravi posao oko reformi tek predstoji, što neæe biti lako izvesti. Ekipa koja je donijela državnost ne mora željeti reforme, a uz aktuelnu opoziciju, Ðukanoviæ može još dugo da vlada bez problema”, ocijenio je on. Prema njegovim rijeèima, Crna Gora æe se suoèiti sa problemom koji æe izazvati oni koji su javno podržavali nezavisnost, i sada æe htjeti da dobiju rente i mirno uživaju, a da ne budu izloženi konkurenciji, što je neminovno ako se zemlja ekonomski otvara ili ide u evropske integracije. Prokopijeviæ je dodao da neæe biti lako odoljeti tim pritiscima, a buduænost Crne Gore nije da se zatvori i pusti manjinu da uživa rente, nego da se otvara, što više to bolje. “Sem vlasti koja može da vlada i bez veæih reformi, sem grupa za rente, postoji i lobi onih koji su za ulazak u EU i to tako da se prihvati vrlo skupa regulacija, po njemaèko-francuskom modelu. To ne shvatam, jer vodi ubijanju konkurentske prednosti Crne Gore”, naveo je on. (kraj) kmh