Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Bosna i Hercegovina (BiH) poèela je da naplaæuje vancarinsku uvoznu dažbinu prelevmane na proizvode porijeklom iz Crne Gore, dok ne bude definisan model primjene Sporazuma o slobodnoj trgovini koji je bivša SRJ potpisala. Prelevmani se ne naplaæuju na proizvode iz Srbije. Pomoænik ministra za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH Seadeta Ceriæ rekla je agenciji Mina-business da je primjena Sporazuma o slobodnoj trgovini za robu koja je porijeklom iz Crne Gore potpuno obustavljena, a prelevmani uvedeni jer ga ona od poèetka ne poštuje. “Èekali smo ih više od godinu, pa smo 5. juna odluèili da privremeno suspendujemo primjenu Sporazuma i uvedemo prelevmane. Bili smo u neravnopravnoj poziciji, zbog toga što je ih Crna Gora ignorisala”, rekla je Ceriæ. Prema njenim rijeèima, pitanje primjene Sporazuma je u nadležnosti Ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom SiCG. “SiCG nam naplaæuje i tranzitne takse za Kosovo, imamo još problema, a nekoliko puta smo pokušali da zakažemo Mješoviti komitet da ta pitanja riješi. Najavljeno nam je da æe o Sporazumima biti rijeèi kad se završi harmonizacija”, kazala je Ceriæ. Ona je saopštila da je BiH veæ odredila svoje èlanove Mješovitog komiteta, i ocijenila da sastanak još nije zakazan zbog “opstrukcije” rada institucija SiCG. Osnivanje Mješovite komisije je predviðeno Sporazumom o slobodnoj trgovini, sa zadatkom da prati njegovo sprovoðenje. Predviðeni su sastanci najmanje jednom godišnje. Ministar za ekonomske veze sa inostranstvom SiCG Branko Lukovac je najavio da æe uskoro kontaktirati nadležno ministarstvo BiH zbog zakazivanja sastanka Mješovitog komiteta. “To pitanje imamo u vidu. U okviru akcionog plana harmonizacije ekonomskih sistema dogovoreno je da se napravi lista osjetljivih proizvoda za Crnu Goru, a kada se ona utvrdi, sastaæemo se sa svim zemljama koje su potpisale Sporazume o slobodnoj trgovini sa SRJ”, kazao je Lukovac. On ne oèekuje probleme u vezi sa tim pitanjem, jer Crna Gora nema specijalne zahtjeve. Zbog naplate vancarinskih dažbina, proizvodi iz Crne Gore teško mogu biti konkurentni na bosansko-hercegovaèkom tržištu. Na kilogram mesa se plaæa prelevman od 1,75 EUR. Prema rijeèima direktora Mesne industrije “Goranoviæ”, Ðorðija Goranoviæa, zbog te dažbine, proizvodi koji se izvoze u BiH su oko 40 do 70 odsto skuplji, zavisno od vrste. Kompanija je ove godine poèela da izvozi meso u BiH, a kapacitet distributivnog centra u Bileæi je 20 do 30 tona proizvoda. “Goranoviæ” izvozi u BiH kompletnu paletu trajnih i polutrajnih proizvoda od mesa. Goranoviæ je rekao da preduzeæe trenutno subvencioniše distributera svojih proizvoda u BiH, kompaniju “Aleksiæ” komerc, da bi saèuvala tržište. On oèekuje da problem bude uskoro riješen. “Slažem se sa tim da Crna Gora nije trebalo da poštuje Sporazume, jer su potpisani da se ona nije pitala. Sada imamo malih tegoba, ali æe to biti uskoro riješeno”, rekao je Goranoviæ. U podgorièkoj kompaniji Plantaže, kojoj je BiH najvažnije izvozno tržište, takoðe se nadaju da æe problem biti riješen ubrzo, kako im je najavljeno iz Ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom. Menadžer za odnose sa javnošæu Nikola Peroviæ je rekao da trenutno ne postoje veliki problemi, jer dažbine plaæaju uvoznici u BiH. “Ne bih se posebno brinuo, jer roba ide normalno a dobili smo uvjerenje da je odluka o uvoðenju prelevmana privremena. Sigurno ni BiH ni Crnoj Gori ne odgovara nepoštovanje sporazuma, jer kako æemo u Evropu ako se prvo na Balkanu ne dogovorimo”, kazao je Peroviæ. Sprazum koji su SRJ i BiH potpisale je asimetriènog tipa u korist BiH. On æe važiti do kraja ove godine, kada je predviðeno ukidanje carina. Do tog datuma, predviðeno je da roba porijeklom iz BiH bude osloboðena carine, osim grupa proizvoda naftnih derivata i pneumatske i protektirane gume. Za te dvije grupe proizvoda, carinske stope su prošle godine i ove snižavane da bi 2004. bile ukinute. Uvozne carine, takse i dažbine u BiH za proizvode porijeklom iz SRJ su postepeno smanjene na 60 odsto na dan stupanja na snagu Sporazuma, 1. januara ove godine na 40 odsto, a od 2004. godine æe biti u potpunosti ukinute. (kraj) dmc/kmh